Dostupni linkovi

logo-print

Park prirode Hutovo Blato, između Čapljine i Stoca, posljednjih decenija izgubio je – zbog izgradnje elektroenergetskih postrojenja na širem području Hercegovine - pola vode, usljed čega je nestalo gotovo pola močvarnih površina, a time i na desetine vrsta ptica, ribljeg fonda i biljaka.

Stručnjaci i ekološki aktivisti upozoravaju da će, ukoliko se trend nebrige o tom biseru evropske prirodne baštine nastavi, za 35 godina Hutovo blato potpuno nestati.

Rečeno je to na press-konferenciji u Hutovom blatu, koju su u povodu Svjetskog dana prirodne okoline, te 20 godina postojanja tog Parka prirode, upriličili bh. sekcija Svjetskog fonda za zaštitu prirode i Park prirode Hutovo blato.

Petra Remeta, iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode, podsjetila je da ta organizacija redovno objavljuje izvještaj o stanju planete. Prema izvještaju iz septembra 2014. godine, čovječanstvo se ubrzano približava granici iskorištavanja prirodnih resursa, od čega zavisi život ljudi na Zemlji.

Zapravo, ono što mi potrošimo u godini dana, naš jedan planet u godinu dana toliko ne može proizvesti. Mi zapravo kao čovječanstvo u jednoj godini potrošimo jedan i po planet", naglašava Remeta.

Hutovo blato, foto: Mirsad Behram

Hutovo blato, foto: Mirsad Behram

​I u Bosni i Hercegovini, način života i iskorištavanja prirodnih resursa su na istom nivou, rekla je Remeta, dodajući da je u Sloveniji i Hrvatskoj stanje još i gore, dok je nešto bolje u Srbiji i Albaniji.

Trpi biološka raznolikost, koja se u svijetu smanjila za 70 posto, pa je u medjuvremenu oko 50 posto vrsta nestalo.

Najveći pad je slatkovodnim sistemima, koji su u direktnoj vezi sa Hutovim blatom, kao močvarom, čije je očuvanje imperativ za društvo.

“Ne samo zbog toga što ih ljudi percipiraju kao nešto nepotrebno, 'to je močvara, to je obraslo tlo, ne doprinosi ničemu', već i zbog toga što su močvare same po sebi izuzetno značajna područja koja i ljudima i biljnom i životinjskom svijetu pružaju mnogobrojne usluge”, kaže Petra Remeta.

Na koji način močvare uopšte, pa i Hutovo blato, pomažu prirodi, Petra Remeta, iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode, objašnjava:

Hutovo blato, foto: Mirsad Behram

Hutovo blato, foto: Mirsad Behram

One osim što kroz svoj eko-sustav u cjelosti omogućavaju pročišćavanje vode. One takođe sudjeluju u zadržavanju hranjljivih tvari, sedimenata, koje su bitne i za biljke, životinje, a u konačnici i za ljude. Zatim pomažu pri ublažavanju razmjera poplava i takođe sudjeluju u ublažavanju klimatskih promjena, pohranjujući stakleničke plinove”.

Svjetski fond za zaštitu prirode i Park prirode Hutovo blato iznijeli su podatke da je zadnjih decenija, zbog zahvata na rijekama u Hercegovini, od kojih je Hutovo blato dobijalo vodu, taj Park prirode ostao bez 45 posto nekadašnjih močvara.

Kako se to odrazilo na eko-sistem tog bisera evropske prirodne baštine, govori Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode:

Jedan od ključnih pokazatelja je bio gubitak u ptičjem fondu, gdje se smanjilo sa početnih 235 vrsta, na 163", navodi Mateljak.

To se odrazilo na i na riblje vrste, te biljke, napominju ekolozi. Zato je sačinjen Akcioni plan za spas Hutovog blata, koji je predvidio niz aktivnosti s ciljem njegove revitalizacije. Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode govori koji su hitni koraci potrebni:

“Trebaju jaruge, rukavci Hutovog blata, gdje voda nije cirkulirala već tridesetak godina, da ih je potrebno pročistiti, da je potrebno osloboditi izvorišne zone, koje su potpuno zapravo začepljene naglom invazijom i trske i biljne mase", kaže Mateljak.

Hutovo blato, foto: Mirsad Behram

Hutovo blato, foto: Mirsad Behram

Spas Hutovog blata, međutim, nemoguć je bez saradnje sa ekolozima elektroprivreda Herceg-Bosne, Hrvatske i RS-a, kažu predstavnici organizacija za zaštitu prirodne okoline.

Zoran Mateljak naglašava da svako daje svoj doprinos obnovi Hutovog blata, osim onih koji su najviše doprinijeli lošem stanju njegovog eko-sistema – tri elektroprivrede.

“Koje se svakako, i ovim putem ih pozivamo, trebaju uključiti aktivno u revitalizaciju eko-sustava Hutovog blata i financirati određene djelatnosti, za koje mi ne možemo naći načina za drukčije financirati", veli Mateljak.

Šta bi se Akcionim planom unaprijedilo, objašnjava direktor Parka prirode Hutovo blato, Nikola Zovko:

“Akcijski plan je urađen za sva tri segmenta, što se tiče prije svega revitalizacije staništa, ali i za poboljšanje ptičijih populacija, ribljih populacija i svakako biljaka", pojašnjava Zovko.

Hutovom blatu, kaže Željko Marić, iz udruženja Eko-most iz Mostara, može se pomoći i na još jedan način:

“Treba dovesti ljude. Treba medijska promocija. To su, znači, aktivnosti, koje su potrebne što češće”, konstatuje Marić.

Ako se Hutovom blatu ne pomogne, upozoravaju ekolozi, taj biser prirode će nestati već za 35 godina.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG