Dostupni linkovi

logo-print
Hrvatska poduzeća nisu naročito prisutna u Ukrajini, dok su mnogo snažniji gospodarski odnosi s Ruskom Federacijom. Zasad se ne osjećaju veći "potresi". No, nastala kriza i eventualne sankcije Moskvi, itekako bi pogodile i Hrvatsku, ne samo zbog snabdijevanja ruskim gasom, već i zbog zaustavljanja započetog širenja na ukrajinsko tržište.

"Cijela Europa ovisi o ruskom plinu, pa tako i Hrvatska", kaže hrvatski poduzetnik Davor Štern, bivši naftaš u INI i Rusiji, sredinom 90-ih i hrvatski ministar gospodarstva.

"Ne znam koliko je točno u zadnje vrijeme ugovoreno, ali mislim da Hrvatska i dalje uvozi 50 posto plina. Koliko toga dobivamo iz Rusije, a koliko iz aranžmana sa Talijanima, ne mogu vam točno reći. Činjenica je da Europa dobiva 50 posto plina iz Rusije. Mi se moramo držati Brisela, mišljenja EU, poteza koje EU vuče. Kako svima, tako i nama", tvrdi Štern.

RSE: U zadnje vrijeme se dosta spominjao interes Rosneft za INU, koliko će se na to odraziti kriza?

"I to ovisi od Brisela i Vošingtona. Hrvatska nije samostalna u odlučivanju, bez obzira koliko bi možda bilo dobro da MOL proda svoje dionice Rusima. To opet nije pitanje Hrvatske, nego Mađara. Mi već trpimo posljedice u Siriji. Da smo bili samostalni u odlučivanju, mi vjerojatno ne bi izašli iz Sirije, kada je to bilo naloženo. Međutim, bio je naložen europski embargo prema Siriji i INA se povukla sa naftnih polja u Siriji. Prema tome, opet svi putovi vode u Brisel", smatra Štern.

Ilustracija

Ilustracija

"Hrvatska je, zapravo, jako ovisna o plinu iz Rusije, mada jedan dio tog plina dolazi iz domaćih bušotina, osobito ovih sjeverno-jadranskih, gdje su INA i talijanski AGIP zajedno bušili i našli plin. U jednom trenutku bi se možda mogao taj tok plina iz jadranskog podmorja preusmjeriti na hrvatsko tržište, ali je, dugoročno gledajući, Hrvatska izuzetno ovisna o ruskom plinu, tako da bi sankcije doista pogodile ovaj dio energetskog tržišta", kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Novotny ističe da i gospodarstvenici s ostalih područja, kemijske, farmaceutske i prehrambene industrije, koji su prisutni na ukrajinskom i ruskom tržištu, sa zabrinutošću iščekuju razvoj situacije.

U hrvatskom poslovnom svijetu, Ukrajina se posljednjih godina spominjala kao jedno od tržišta s potencijalom, na koje treba izvoziti i gdje treba tražiti šanse. U Hrvatskoj gospodarskoj komori lani je osnovano i Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ukrajinom, no, obzirom na aktualnu situaciju, sad se iščekuje daljnji razvoj događaja.

Oni koji su već na tom tržištu, kao zagrebački Dalekovod, koji od 2010. radi na projektima rekonstrukcije ukrajinskih dalekovoda i izgradnji transformatorskih stanica, u jednom su trenutku povukli dio radnika s terena, ali, dolaskom proljeća i početkom građevinske sezone, projekti se nastavljaju - ističe glasnogovornica Ivana Radić:

"Do sada smo završili dva velika projekta. Jedan je u tijeku, a dva trebamo početi jer smo ih potpisali krajem prošle godine. Trenutno se radovi odvijaju i mi ne možemo govoriti o posljedicama krize jer je za nas sve u redu. Vrijednost ugovora je 30-ak milijuna eura."

Riječki Jadran Galenski laboratorij (JGL) na ukrajinskom je tržištu već 10 godina. U 2013. ostvarili su 43 milina kuna prometa (blizu šest milijuna EUR). "Vjerujemo da će poslovi preživjeti novonastalu krizu", ističe izvršni direktor financijskog i nematičnog poslovanja, Dražen Jakšić, te naglašava:

"Za sve naše inozemne kupce, uključujući i ukrajinske i ruske, imamo police osiguranja osiguravajućih kuća. Redovno pratimo modalitete i definiramo kreditnu linije i pokušavamo stalno dizati maksimalno pokriće po policama osiguranja. U situaciji eventualnog embargo, to bi imalo generalno nesagledive posljedice po svjetsku ekonomiju. Tu je pitanje i ruskog plina i ruske nafte, izloženost evropskih banaka financijskom sustavu u Rusiji. Međutim očekujemo stabilizaciju cijele te situacije u nekim razumnim rokovima."

Dubrovnik

Dubrovnik

Za očekivati je da će kriza u Ukrajini općenito utjecati na putovanja ukrajinskih turista, a u jednom dijelu i ruskih, što bi se moglo odraziti i na njihove dolaske u Hrvatsku. No, u Hrvatskoj turističkoj zajednici kažu da to neće značajno utjecati na hrvatski turizam u cjelini jer je udio ruskih turista u ukupnom broju ostvarenih noćenja u 2013. iznosio 1,87 posto, a ukrajinskih još i manje - 0,54 posto.

"U Hrvatskoj gospodarskoj komori budno prate situaciju jer, nakon velikih, Plive, Podravke, sve je veći interes malih i srednjih hrvatskih tvrtki za rusko i ukrajinsko tržište", tvrdi v.d. direktora Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore, Domagoj Juričić.

"Naravno da smo i sami zabrinuti da kriza ne eskalira i da se politička kriza ne pretvori u gospodarsku krizu, pogotovo u nekoj trgovinskoj razmjeni, i da na tržištima, koja smo dugo godina i obrađivali i pomagali tvrtkama da na njih izađu, ne bi zaista došlo do nekog urušavanja", konstatira Juričić.

No, predstavnik Hrvatske gospodarske komore vjeruje da će ekonomski interesi prevagnuti jer pitanje je, kaže, koga bi moguće sankcije Rusiji više pogodile - Rusiju, ili one koji ih uvode:

"U toj igri bi zapravo EU izgubila najviše. Nitko u EU, a morate znati da je veliki izvoz iz EU u Rusiju, nema interes da sam sebi uskrati jedno veliko izvozno tržište. Kada razgovaramo sa našim partnerima i u drugim komorama, i sa samim Eurochamber – krovnom institucijom komora, mi zapravo ne očekujemo da bi zaista do takvih velikih gospodarskih sankcija moglo doći, pogotovo u Europi koja je ekonomski slaba u ovom trenutku. Zamislite da si Europa odreže jednu nogu i kaže – prestat ćemo izvoziti u Rusiju."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG