Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatsko gospodarstvo: Na čemu premijer temelji optimizam?


Zoran Milanović

Zoran Milanović

Malo po malo, ali kontinuirano topi se zadovoljstvo hrvatskih građana novom Vladom lijevog centra. Cijene rastu, raste i broj nezaposlenih, standard stagnira, izostale su pred izbore gromoglasno najavljivane investicije, ustanovilo se da se treba odgoditi i predizborno gromoglasno najavljivano uvođenje poreza na nekretnine, čiju najavu su građani razumjeli kao korektiv za dvije decenije bogaćenja jednih, a siromašenja drugih.

Doduše, slika nije samo crna – hrvatski turizam ove godine ima stopu rasta najvišu na Mediteranu, objavljivanje popisa poreznih dužnika poboljšalo je naplatu poreza, a i inače prihodna strana proračuna puni se nešto bolje od očekivanja.

Kako god bilo, hrvatski premijer Zoran Milanović u najnovijem interviewu poručio je da dio Vlade koji vodi ekonomiju zna što radi, ovu je godinu nazvao godinom konsolidacije, dok će već iduća biti bolja, i najavio je gospodarski rast, jer da pokazatelji tako govore.

Kritika ove Milanovićeve izjave iz usta ekonomskog analitičara i dokazanog uspješnog biznismena Vladimira Ferdeljija bila je bolna.

„Ja u stvari ne znam na čemu se bazira optimizam gospodina Milanovića, jer svi pokazatelji koji su nam dostupni govore potpuno suprotno. Ja mogu jedino pretpostaviti da on misli kako će ova godina biti toliko katastrofalno loša, da sljedeća više ne može biti tako loša, već će biti nešto bolja, makar se sasvim sigurno neće riješiti kriza koja već dugo vrijeme potresa hrvatsko gospodarstvo“, kaže Ferdelji.

Ekonomski analitičar i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić slaže se u izjavi za naš radio s ovim Ferdeljijevim ocjenama dodajući kako Vlada nema strategiju, nego improvizira, a jedino čime se bavi su – komunikacijske tehnike:

„Skretanje pažnje na nebitne stvari kao što je Pelješki most, kao što je granica sa Bosnom i Hercegovinom, kao što je Bleiburg, kao što su ustaše itd – to su sve zapravo periferne stvari! Pelješki most je bitan, ali on bi po nekim hrvatskim prioritetima došao na petstoto mjesto. A ja pitam - a što je sa ovih 499 prethodnih prioriteta? Ali puno je lakše usmjeriti pažnju da se raspravlja o nečemu što nije bitno. A i da napravite Pelješki most, vi i dalje niste riješili nijedan tekući hrvatski problem niti ijedan problem što će ga Hrvatska imati u idućih 10 godina!“

Kosturi iz ormara

Vladimir Ferdelji

Vladimir Ferdelji

Ferdelji upozorava da se nezaposlenost može riješiti samo reindustrijalizacijom Hrvatske, a ona nikako da krene.

„Vlada je do sada u 8 mjeseci pokazala da ne zna naći izraz iz krize, odnosno nijedan od Vladinih poteza nije bio toliko snažan da bi obećavao reindustrijalizaciju Hrvatske. Uglavnom se rade kozmetički zahvati, a stvarne promjene se ne događaju“, naglašava Ferdelji.

Onima koji brane Vladu argument je da je stanje što su ga zatekli po dolasku na vlast bilo mnogo lošije nego što su očekivali, pa da zato izostaju rezultati.

„Nas čekaju godine truda da iziđemo iz krize. Mi sad plaćamo ceh dugogodišnjih pogrešaka u razvoju Hrvatske“, tvrdi predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.

Profesor Jurčić međutim upozorava da su svi hrvatski problemi poznati i prisutni već decenijama.

„Tako da tu ne postoji nikakav pristup 'kostura iz ormara', odnosno da je nešto nenadano iskrslo! Situacija u brodogradnji se zna već više od 20 godina, situacija u poljoprivredi već više od 30 godina, situacija s mirovinama zna se već 20 godina unatrag i 30 godina unaprijed, tako da te isprike – ne stoje!“, smatra Jurčić.

On naglašava da ne treba očekivati ni da Vlada u hodu kreira strategiju, jer za to nema ni vremena ni znanja.

Dakle, situacija nije ružičasta. Kazali smo na početku, turistička sezona je više nego dobra. Može li turizam spasiti Hrvatsku? Iako mu je kao političaru posao da širi optimizam, ministar turizma Veljko Ostojić je prvo promislio, a onda odgovorio na to pitanje.

„Teško. Treba biti realan i objektivan. Mislim da je naša kriza strukturna.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG