Dostupni linkovi

Hrvatski zakon o ništavnosti optužnica naštetiće regiji


Zgrada hrvatskog sabora, foto: zoomzg. Sabor je izglasao zakon o ništavnosti optužnica
Zgrada hrvatskog sabora, foto: zoomzg. Sabor je izglasao zakon o ništavnosti optužnica
Iako se Zakon o ništavnosti optužnica, koje je donijela Hrvatska, odnosi samo na Srbiju, u bosanskohercegovačkim pravosudnim institucijama ocjenjuju da će ovaj zakon itekako naštetiti svima u regiji.

Tim prije što regionalno pravosuđa godinama sarađuju na predmetima ratnih zločina, na što ukazuju i brojne konferencije i sastanci na kojima o poboljšanju te saradnje razgovaraju glavni tužioci.

Zakon o ništavnosti optužnica iz Srbije, koji je usvojio Sabor Hrvatske, može uticati na buduću saradnju pravosudnih institucija u regionu, kaže profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović.

Seizović dodaje da je ovakav potez parlamenta Hrvatske direktno kršenje sporazuma koji su dvije zemlje potpisale.

„Svaki jednostran čin bilo koje od ove tri države će se sasvim sigurno odraziti na njihove međusobne odnose i na sporazume koje su njihova tužilaštva zaključila, a sve u cilju da se ne izbjegne osuda ili izdržavanje kazne u jednoj od država potpisnica. Sasvim je legitimno pravo druge strane kada jedna učesnica sporazuma poduzme jednostran akt da uzvrati po principu reciprociteta, odnosno da uzvrati nekom vrstom mjere, odnosno da uradi nešto isto tako jednostrano, što u krajnjoj liniji sasvim sigurno pogoršava dostignuti stepen i kvalitet odnosa između tih država“, ocjenjuje Seizović.

Glavni tužilac u Tužilaštvu Brčko Distrikta Zekerijah Mujkanović smatra da nastojanje političara da politiku umiješaju rad pravosudnih institucija svakako može naškoditi ne samo saradnji u regionu nego i pravosuđu.

„Moja dosadašnja iskustva govore da je saradnja imeđu tužilaštava u regiji bila u stalnom napredovanju i da je ona bila svakim danom sve bolja i bolja. Moje ubjeđenje da u u najvećoj mjeri razlozi za ovakvu saradnju čiste profesionalne prirode i da su u tužilaštvima rukovođeni isključivo profesionalnim motivima za jednu takvu saradnju. Iz toga, dakle, i prizilazi ova ocjena da je ona bila sve bolja i bolja. Međutim, kadgod se u jednu takvu saradnju na bilo koji način, pa evo i na ovakav način - zakonskom intervencijom, umiješa politička vlast, evidentno je da iz toga mogu proizaći ili već prozilaze određeni problemi. Ja zaista ne znam na koji način će to utjecati na odnose između tužilaštava R Srbije i R Hrvatske, ali moja ocjena je da treba više vjerovati profesionalcima da će raditi svoj posao profesionalno i da ovakve zakonodavne intervencije nisu neophodne. Kada odluku o mogućim ratnim zločinima prepuste profesionalcima, presuda će u konačnici biti rezultat samo profesionalnog rada i ničega više. I vjerujem da je to na korist sviju u regionu. Ovakvi postupci bilo koje vlade u regionu ne doprinose boljoj saradnji i vjerujem da bi bilo bolje da ovakvi zakonodavnih intervencija ne bude ni u BiH, ni u Hrvatskoj, ni u Srbiji“, kaže Mujkanović.

Moguće rješenje

Glavni tužilac u Hercegovačko-neretvanskom kantonu Nijaz Mehmedbašić kaže kako se političari nastoje umiješati u rad pravosuđa, ne samo tuđeg nego i vlastitog, a na sudijama i tužiocima je da se odupiru takvim uticajima.

„Mi imamo odvojenu vlast - izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Nažalost, ti pokušaji postoje. Volja i želja političara postoji da utiče i na ovaj segment vlasti. Tužioci i sudije se otimaju koliko god je moguće.“
Zarije Seizović
Zarije Seizović

Profesor Seizović navodi jedan od primjera koji govori o želji političara da utiču na rad pravosuđa.

„Kako je teško dokazati korupciju, tako je teško dokazati utjecaj politike. Ali mogu tu ubaciti Dodika i ono njegovo okupljanje na Jahorini koji je jedini transparentan primjer gdje se politika na najgurublji način pokušala miješati“, kazao je on.

Rješenje je vrlo jednostavno kako bi se ubuduće izbjegle situacije poput usvajanja zakonskog akta da se ne priznaje rad pravosuđa druge države, kaže glavni tužilac u Tužilaštvu Brčko Distrikta Zekerijah Mujkanović.

„Mislim da je rješenje, kada je riječ o nama iz BiH, da za sve ono što se dešavalo u BiH treba da bude presuđeno u BiH. Za sve ono što se dešavalo u Srbiji treba da bude presuđeno u Srbiji. Za sve ono što se dešavalo u Hrvatskoj treba da bude razrješeno u Hrvatskoj. I kada tome dodate ipak potrebno povjerenje, a mislim da ga tužilaštva i sudovi u regionu sve više i više stiču, vjerujem da je to jedini put kojim ćemo na kraju doći do presuda u svim slučajevima, pa i u onima u kojima se političke tenzije podignu, ili u kojima ima politički interes manji ili veći. Dakle, rješenje je da se stvari presuđuju tamo gdje su se događaji desili“, smatra Mujkanović.

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Reakcije u Srbiji: Odluka Hrvatske o optužnicama odmaže pomirenju
Zakon o ništavnosti optužnica veliki korak unatrag
BiH: Hrvatski zakon o ništavnosti optužnica naštetiće regiji
Svedoci na suđenju Karadžiću o zločinima u Prijedoru

Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)


Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



XS
SM
MD
LG