Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatski tim: O odgovornosti Miloševića za rat znao i član srbijanskog tima


Međunarodni sud pravde

Međunarodni sud pravde

Na Međunarodnom sudu pravde, ICJ-u, u nizozemskom gradu Den Haagu ovaj je tjedan završeno cjelomjesečno suđenje za genocid u slučaju međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije. U završnim riječima, hrvatski pravni tim je odgovarao na prošlotjednu argumentaciju srbijanskog, baveći se najviše pitanjem odgovornosti za rat u Hrvatskoj u prvoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća.

Voditeljica hrvatskog pravnog tima, profesorica Vesna Crnić Grotić odbacila je optužbe srbijanskog pravnog tima - kako je sukob u Hrvatskoj izazvao nacionalizam hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Pritom je podsjetila na knjigu o bivšem srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, čiji je koautor profesor William Schabas, sadašnji član pravnog tima Srbije. U knjizi je, naime, odgovornost za rat i bujanje nacionalizma upravo pripisana srbijanskom vodstvu, a ne hrvatskom na čelu sa Tuđmanom.

"Profesor Schabas je izravno naveo – kako je Milošević osobno počeo rat kada je poslao Jugoslavensku narodnu armiju, JNA, prvo u Sloveniju, a potom u Hrvatsku u ljeto 1991. godine. Profesor Schabas piše da je uzdizanje nacionalističke, tvrdolinijaške vlade u Srbiji isprovociralo antisrpski nacionalizam u Sloveniji i u Hrvatskoj. A ne obrnuto - kako je srbijanski tim želio prikazati pred sudom", kazala je Crnić Grotić.

Međunarodni sud pravde

Međunarodni sud pravde

Podsjetimo, Srbija je na suđenju zatražila kažnjavanje Hrvatske za genocid nad stanovništvom tzv. Krajine tijekom akcije Oluja 1995. godine, omogućavanje njihovog povratka i kompenzaciju štete, kažnjavanje počinitelja ratnih zločina, te prestanak obilježavanja praznika vezanih uz sporne događaje. Profesorica Crnić Grotić je u završnim riječima nazvala tu protutužbu Srbije iz 2010. godine - nastavkom politike poricanja zločina i odgovornosti, koja se u zadnje vrijeme pretvorila u politiku izjednačavanja krivnje zaraćenih strana u činjenju nedjela.

"Tako je u zadnjih pet do 10 godina Srbija usvojila novi pristup. Više ne poriče da su zločini počinjeni, nego umjesto toga tvrdi - da su sve strane u ratu patile i da su sve strane činile zločine. To smo čuli u ovoj sudnici također. Rekli su nam da nitko nema čiste ruke od raspada Jugoslavije i da biste zato trebali kazniti sve na isti način, umjesto da izdvojite srbijansko vodstvo. To može biti privlačan prijedlog neinformiranom promatraču, ali on nije utemeljen na bilo kakvim činjenicama", pojasnila je ona.

Hrvatska je, pak, prilikom argumentacije svoje tužbe zatražila osudu Srbije za genocid, nakon čega bi joj bila dužna isplatiti odštetu, vratiti otete umjetnine, kazniti počinitelje zločina - pogotovo oficirski vrh Jugoslavenske narodne armije, te pomoći u pronalasku još preko 850 nestalih osoba:

"Gospodine predsjedniče, članovi suda, Srbija i njezini sateliti u Hrvatskoj počinili su zločine, uključujući genocidne zločine kao posljedicu namjerne državne politike ostvarivanja etnički čiste velike Srbije. Mi nismo svi isti, unatoč suprotnim tvrdnjama srbijanskog tima. One neće uspjeti sakriti odgovornost Srbije za njezinu kriminalnu politiku", smatra Vesna Crnić Grotić.

Nakon dovršetka zadnjeg dana suđenja, sudsko vijeće, sastavljeno od 17 međunarodnih sudaca, se povuklo kako bi utvrdilo - je li i nad kim počinjen genocid prilikom vojnih operacija u Hrvatskoj u prvoj polovici devedesetih godina i je li za njega odgovorno srbijansko ili, pak, hrvatsko vojno-političko vodstvo. Na presudu koja se očekuje unutar godine dana - ne postoji mogućnost žalbe.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG