Dostupni linkovi

Hrvatski kanal i konačna podjela: Javna ili nacionalna TV u BiH


Zgrada u kojoj je smješten BHT, BH Radio1 i RTV Federacije BiH, Sarajevo

Zgrada u kojoj je smješten BHT, BH Radio1 i RTV Federacije BiH, Sarajevo

Građani BiH će, ukoliko državni Parlament to prihvati, uskoro dobiti još jedan tv kanal pri javnom servisu. Ovoga puta riječ je o kanalu na hrvatskom jeziku. Dugogodišnja insistiranja stranaka sa hrvatskim predznakom biće sprovedena u djelo, a javni prostor u BiH će definitivno biti podijeljen po etničkoj liniji, vjeruju stručnjaci.

Dvadeset godina nakon što su u popularnoj emisij Top lista naderalista emitovali skeč: "Gledate televizijske vijesti prvog i jedinog programa televizije", Bosna i Hercegovina ima tri javna emitera, četvrti u pripremi, a politička situacija je sve samo ne stabilna.

Od predviđanja nadrealista ostalo je tek želja zapisana na papiru da se napravi dobar i pouzdan javni servis za sve građane BiH.

U situaciji kada su i postojeći javni emiteri u teškim finansijskim problemima, ne ispunjavaju ulogu javnih servisa i ne mogu se dogovoriti šta kome pripada, Vijeće ministara BiH donosi odluku o osnivanju četvrtog, onog na hrvatskom jeziku. Stručnjaci smatraju da je osnivanje ovakvog kanala tek potrebano kako bi se sve podijelilo po entničkoj liniji.

Jedino legitimno pitanje za publicistu Emira Imamovića u ovakvoj situaciji je:

„Što će nam još jedan kanal ako ni postojeća tri nismo uspjeli napraviti da funkcioniraju? Danas imamo siatuaciju da je jedan entitetski emiter, RTV RS, zapravo srpska televizija, da je Federalna TV, kako tvrde predstavnici HDZ-a, dominantno bošnjačka, a neke bošnjačke stranke pak tvrde da pripada samo jednoj interesnoj grupi unutar bošnjačkog političkog ambijenta, i na kraju je tu BHRT kao neželjeno kopile koje užasno puno kasni u procesu digitalizacije.“

Sklapanjem primirja među strankama iz RS predvođenim SNSD-om, dva HDZ-a i SDP-a, vrata za ovu ideju široko su se otvorila.

Iskoristio je to predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda i svojim ministrima, bez konsultacija sa resornim ministarstvom, ponudio da usvoje predložene izmjene zakona. Iako u kolaiciji sa ostalima, ministri iz SDP-a glasali su protiv. Danas tvrde da nikakvog političkog dogovora nije bilo.

„Dogovora bilo koje vrste u političkom smislu nema. Uvođenjem četvrtog emitera praktično su srušili sistem javnog RTV sistema“, kaže ministar transporta i komunikacija Damir Hadžić.

Nezadovoljstvo i emitera

A da jeste riječ o politizaciji i konstantnoj borbi političara da zavladaju dijelom medijskog neba BiH očito je iz svih izjava i saopštenja u proteklih nekoliko dana.

SDP je, dakle, protiv odluka Vijeća ministara, dva HDZ-a očekivano su za ovakav prijedlog, imaju svesrdnu podršku stranaka iz RS-a. Glas protiv digli su Stranka demokratske akcije i Savez za bolju budućnost.

„Ja mislim da je to još jedan u nizu neprincipijelnih dogovora između političkih lidera. Preko zakona i unatoč činjenici da formiranje hrvatskog kanala nije bilo upisano ni u kakvu regulativu, on će se na kraju dobiti zato što se očigledno moraju raditi neki ustupci“, ocjenjune novinar Ahmed Burić.

Ukoliko sve bude kako su naumili bh. političari, građani će plaćati još jednu od igrački u njihovim rukama.

„Svaki političar hoće da ima svoju televiziju, ali da je plaćaju poreski obveznici. U tom smislu sam ja zagovornik nešto radikalnijeg pristupa, a to je da svako ko želi da ima televiziju, neka je sebi otvori, pa će vidjeti kako je to nemilosradn i težak sport. Dakle, oni su se tako navikli igrati po tom etničkom principu - da im nešto pripada, a da se oni pri tome ekskluzivno nacionalno predstavljaju kao zaštitnici interesa, a zapravo su zaštitnici svojih džepova“, navodi Burić.

Prijedlogom zakona koji je nedavno usvojen osniva se RTV kanal na hrvatskom jeziku kao javni servis kojem će pripadati 20 odsto neto prihoda od marketinškog oglašavanja i 20 odsto od ukupnog iznosa RTV takse naplaćene na teritoriji BiH.

Ukoliko Parlament usvoji odluku Vijeća ministara, RTV FBiH i RTRS imaće 20 umjesto 25 odsto od ukupne naplaćene takse na području BiH, a BHRT 40 umjesto 50 odsto. Isti odnos i procenat je i kod raspodjele prihoda od marketinškog oglašavanja.

U saopštenju RTRS-a se navodi da je nemoguće tom emiteru uzeti pet odsto RTV takse jer bi to značilo da građani RS i Srbi treba da prave kanal na hrvatskom jeziku.

„Krucijalna stvar je da je raspodjela RTV takse sada narušena“, kaže Dragan Davidović, direktor RTRS-a.

Rješenjima nisu zadovoljni ni u ostala dva emitera.

„To za cjelokupan javni RTV sistem može imati nesagledive posljedice“, navodi Esad Gotovuša, član Upravnog odbora BHRT-a.

Oglasio se i Sindikat javnih RTV servisa, koji smatra da je to direktni udar na ekonomski opstanak sistema javnog emitiranja u BiH.

„Ova odluka proizvodi urušavanje sistema javnog emitiranja, jer ako ćemo ići na opciju javnog servisa ekskluzivno na jednom jeziku, šta to znači posljedično? Znači uvođenje nacionalnih RTV kanala“, kaže predsjednik Sindikata Mirza Huskić.

„Ja se bojim da ćemo mi imati tri amaterske televizije. I što je još gore - tri televizije pod punom političkom kontrolom tzv. predstavnika konstitutivnih naroda“, zaključuje publicista Emir Imamović.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998., a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG