Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska se pokazala kao pouzdan susjed u nevolji


Snijeg u Dalmaciji, foto: Roni BRMALJ, Novi list

Snijeg u Dalmaciji, foto: Roni BRMALJ, Novi list

Hrvatska je u proteklim sniježnim nevoljama direktno pomagala u spasavanju ugroženog stanovništva u nepristupačnim dijelovima Crne Gore, a zajedno s mađarskim ledolomcima i u suradnji sa Srbijom, intervenirala je i u lomljenju leda na Dunavu, čime su sve tri zemlje spriječile opasnost od ledenih poplava.

„Sa još jednim kolegom iz Hrvatske i jednim iz Srbije sam bio na brodovima u Vukovaru i sve smo odluke, procjene i pojedinosti, usaglašavali sa mađarskom stranom i oni sa nama. Inače je princip rada takav da jedna strana ne može ništa na svoju ruku uraditi.”

Ivica Nađ, iz kriznog stožera Hrvatskih voda, kaže da Hrvatska, Mađarska i Srbija godinama već, svakog prosinca, održavaju zajednički sastanak i provjeravaju strategiju obrane od leda i poplava kojima prijeti Dunav jer se tok te rijeke, od Mađarske do Vukovara, smatra zajedničkim interesom svih triju država.

„Mađarska se ne može braniti od leda samo na svom području jer, ako se mi ovdje ne branimo i dozvolimo da se napravi barijera, voda će se vraćati prema njima. Tako u prosincu svake godine na tom trilaterarnom sastanku dogovaramo detalje kako ćemo se braniti od leda, ako do njega dođe. Ovaj put se to zaista dogodilo i samo smo primijenili ono, što već godinama imamo pripremljeno, scenarije i procedure kako djelovati u takvim kriznim situacijama", navodi Nađ.

Suradnju u nedavnim kritičnim trenucima velike zaleđenosti Dunava, ocjenjuje vrlo dobrom. Osobno je bio na nekoliko sastanaka u Somboru u Srbiji. Četiri mađarska ledolomca (zahvaljujući multilateralnom sporazumu) stigla su čim je debljina leda postala prijeteća.

Komuniciralo se, kaže Nađ, svakodnevno, a lokalni organi za vezu za obranu od leda surađivali su i kao pravi susjedi pa je, u jednom trenutku, hrvatska strana, na zamolbu Srbije, prestala lomiti led kako ga ne bi previše otplovilo u Srbiju.

„Na području Srbije se već stvorilo toliko leda i toliko problema, a ovdje smo vidjeli da situacija više nije dramatična. Na zamolbu srpske strane mi smo usporili i prekinuli rad”, istaknuo je on.

Prirodna katastrofa ne pita za granicu i, pomažući susjedima, svaka zemlja pomaže i sebi - ističe i zamjenik zapovjednika civilne zaštite Republike Hrvatske, Damir Čemerin.

„Republika Hrvatska je odgovorila, i na zahtjev Albanije i na zahtjev Crne Gore. Albaniji smo pomogli sa određenim količinama goriva, a u Crnu Goru smo slali lance za snijeg. Iz kapaciteta hrvatskog ratnog zrakoplovstva smo poslali jedan transportni helikopter koji je četiri dana sudjelovao u pružanju pomoći, odnosno dostavi hrane i lijekova u najnepristupačnije dijelove Crne Gore i evakuaciji pacijenata koje je trebalo prebaciti do zdravstvenih ustanova. Osim Hrvatske, iz regije, Crnoj Gori su helikoptere za pomoć poslali i Republika Slovenija i Grčka”, kazao je Čemerin.

Direktor Dunavskog Lloyda, Velibor Gacik, još brine za brodove na Dunavu. Sklonjeni su bili u Beogradu, Pančevu, Rumunjskoj. Nisu više okovani ledom, ali bi, strahuje kapetan Gacik, u plovidbi mogli biti ugroženi ledenim santama.

„Bez obzira na zastavu ispod koje plove, pomažu se. Tako da je to neupitno. Ne radi se tu o nekim državnim institucijama, nego direktno o brodarima bilo koje zemlje. Mi se međusobno čujemo i tražimo pomoć ukoliko je potrebna”, kaže Gacik.

Gacik ističe da bi, bez solidarnosti brodara i međusobne pomoći, štete u toj najvećoj hrvatskoj brodarskoj tvrtki bile i veće, a od države ne dobivaju nikakvu naknadu.

„Naša država ne priznaje uopće elementarne nepogode na rijekama, bez obzira da li je to suša ili led. Evidentno je da mi zbog toga trpimo velike štete i probleme u poslovanju”, kazao je on.

Sporazum sa Srbijom na stolu

Sva iskustva pokazuju da je povezivanje država, radi zajedničkih mjera i postupaka u zaštiti od katastrofa, neophodno, osobito susjednih, naglašava predstavnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Damir Čemerin.

Snijeg u Splitu

Snijeg u Splitu

„Republika Hrvatska ima potpisane bilateralne sporazume sa svim susjedima, osim sa Republikom Srbijom. Taj Sporazum je na stolu i nadam se da će vrlo brzo biti potpisan jer smo ga na tehničkoj razini usuglasili do u detalje. Sad je samo na političarima da nađu pogodan trenutak i da ga potpišu, a nema nikakvog razloga da to ne bude vrlo skoro", smatra Čemerin.

Čemerin napominje da se Hrvatska, zadnjih godina, uspješno nosi i s požarima iz Bosne i Hercegovine, nakon što su posebnim sporazumom dvije zemlje riješile proceduralna pitanja o intervencijama preko granice.

„To je dio priče koji je nama već postao rutina. Mi sa našim zračnim snagama gotovo redovito svake godine gasimo požare u Hercegovini, a povremeno šaljemo i zemaljske snage. U dogovoru sa BiH, po sporazumnoj provedbi, na temelju međudržavnog sporazuma, smo se dogovorili da naše zračne snage mogu, u cilju gašenja požara zajedničkih potreba jedne i druge zemlje, do deset kilometara ući samo uz najavu gasimo požar. Požar, kad kreće preko brda, vidite iz zraka, i ne možete reći je li ta granica centimetar tamo ili ovamo. Znate otprilike gdje je, ali da se ne dešavaju neki incidenti, kvalitetnije rješenje je da zajednički gasimo, pogotovo zračnim snagama i po dubini prostora”, kaže on.

Zamjenik zapovjednika civilne zaštite Republike Hrvatske, Damir Čemerin, ističe da Hrvatska upravo sudjeluje u aktualnim raspravama u Europskoj uniji o potrebi novog sporazuma i unapređivanju mehanizama suradnje u civilnoj zaštiti jer samo požari zahvaćaju sve veći broj zemalja i to ne samo u obalnom području. Sve su češći, kaže, i vjetrovi orkanskih jačina i prodori ekstremnih strujanja, što govori da se klima u Europi mijenja i da sve češće treba intervenirati na zaštiti života i imovine.

„Zato mislimo svi skupa, stručnjaci koji se bave civilnom zaštitom u Evropi, da treba jačati mehanizme suradnje i da treba zajednički od komisije tražiti da se izdvajaju zajednička veća financijska sredstva. Razmišljamo o razvijanju zajedničkih operativnih snaga. Vjerojatno ne na način da imamo postrojbu koja se popunjava od ljudi iz Švedske, Hrvatske i Mađarske, ali vjerojatno da podijelimo EU u nekakve regije i da unutar tih regija stvaramo zajedničke postrojbe, koje će moći djelovati, prije svega na toj regiji, ali i naravno doći bilo gdje drugo u svijetu u pomoć, ako bude trebalo", ističe Čemerin.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG