Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska: Za i protiv povlačenja tužbe za genocid


Međunarodni sud pravde u Hagu

Međunarodni sud pravde u Hagu

Hrvatska tužba za genocid protiv Srbije dobrano opterećuje odnose između dviju država izjavio je uoči pravoslavnog Božića predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović.

Na tradicionalnom božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća Milanović je podsjetio da je tužba podnesena prije 12 godina kada su odnosi između dviju država bili na nuli i kada Srbija nije suradjivala s Haškim sudom.

Trenutačni hrvatsko-srpski odnosi su, prema riječima novog hrvatskog premijera ''solidni i s velikim prostorom za napredak u obostranom interesu'' i Hrvatska je spremna za povlačenje tužbe, ukoliko Srbija odgovori na otvorena pitanja o nestalima, opljačkanoj imovini i procesuiranju ratnih zločina.

''O ispunjenju tih zahtjeva od strane naših danas partnera u Beogradu ovisi svaki daljnji razgovor o sudbini te tužbe', kaže Milanović

''Mislim da je bitno da procijenimo prvo kako možemo i da li možemo uspjet u sporu, drugo da procijenimo da li možemo lakše i bolje ostvarit naše interese s tužbom ili bez tužbe i da onda donesemo odgovornu odluku'', ocijenio je
predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

''Uvijek je bolje pregovarati, nego li se tužiti, a nova hrvatska vlast očito pokazuje takvu političku volju'' - ističe član Hrvatskog pravnog centra i poznati odvjednik Goran Mikuličić i dodaje:

''Mi ne moramo ulazit u temelj tužbe. Kompromis i dogovor ne zadire u to pravno pitanje i ne daje odgovor na pitanje je li bilo ili nije bilo genocida, nego naprosto na zadovoljavajući način međusobnog kompromisa rješava neki spor između dvaju subjekata, u ovom slučaju država.''

Udruga pravnika Vukovar '91. protiv je povlačenja tužbe za genocid protiv Srbije.

Predsjednik udruge Zoran Šangut smatra da Hrvatska treba iznijeti sve svoje činjenjice pred stalnim Međunarodnim sudom u Haagu i pod cijenu da izgubi spor, jer nakon Srebrenice i Ruande, svima je jasno da je genocid teško dokazati.

Vukovarski branitelji, podsjeća Šangut, još čekaju odgovor od srbijanskog predsjednika Tadića o obilježavanju logora u Srbiji.

''Podsjetiću javnost da smo mi još od 22.5.2008. godine, skoro sad prije četiri godine, predali krivičnu prijavu za pet logora na teritoriju Srbije i da u Srbiji protiv nikoga još nije pokrenut nikakav kazneni postupak. Mi očekujemo upravo privođenje i procesuiranje tih odgovornih za ratne zločine na čelu sa Aleksandrom Vasiljevićem zapovjednikom Uprave bezbednosti, koja je organizirala te logore'', kaže on.

Mario Mažić iz Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska, naglašava da su obje tužbe i hrvatska i srbijanska podignute, prije svega, iz političkih razloga kao što je, podsjeća Mažić, i sporni 'Zakon o ništetnosti' donesen jesenas, pod krinkom zaštite prava hrvatskih branitelja, a zapravo zbog zaštite osoba koje su počinile ratne zločine ili su za njih odgovorne.

''Prvenstveno tu mislim na sadašnjeg i bivšeg podpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, koji je sam bio na ovoj optužnici, za kojeg je izvjesno da će u jednom trenutku krenut službena istraga i možda i utvrdit određena uloga njegova ili zapovijedna odgovornost za zločine počinjene 1991. godine u Vukovaru i Osijeku'', kaže Mažić.

Potezi koji mogu poboljšati odnose

Zakonom o ništavnosti ili, službeno, o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije bivša je hrvatska vlada isprovocirala i vrlo negativnu reakciju Evropske komisije, te zaustavila dobro započetu suradnju pravosudnih institucija Hrvatske i Srbije u procesuiranju ratnih zločina i razmjeni dokumentacije.

Samo dva mjeseca nakon usvajanja tog spornog pravnog akta, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović uputio ga je, početkom siječnja 2012, Ustavnom sudu Republike Hrvatske na ocjenu ustavnosti.
Branko Caratan, foto: Enis Zebić

Branko Caratan, foto: Enis Zebić


U svakom slučaju, zaključuje prof. dr Branko Caratan s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu riječ je o potezima koji samo mogu poboljšati odnose Zagreba i Beograda.

''Mislim da je nesporno da će nakon formiranja nove vlade u Hrvatskoj odnosi u regiji biti poboljšani, a što se tiče povlačenja tužbi stvar je jasna, ukoliko se veći dio ili glavnina zahtjeva iz tužbe može realizirati bez tužbe, tužba nema smisla'', ocjenjuje profesor Caratan.

Trenutačni hrvatsko-srpski odnosi su solidni s velikim prostorom za napredak u obostranom interesu, istakao je novi hrvatski premijer Zoran Milanović na božićnom domijenku u Zagrebu kojeg uoči pravoslavnog Božića tradicionalno već organizira Srpsko narodno vijeće.

''Nakon jednogodišnjeg zastoja u odnosima između Zagreba i Beograda, koji su bili posljedica neusuglašenih stavova između Vlade i predsjednika Republike, nakon političkih promjena u Hrvatskoj za očekivati je da će između Zagreba i Beograda biti nastavljena koju su predsjednik Tadić i predsjednik Josipović trasirali'', kaže predsjednik Vijeća Milorad Pupovac.

''Ništa novo tu nije, dapače ja sam uvjeren da će ova vlada u narednom razdoblju biti puno više orijentirana na zapad nego li na istočne susjede, a s druge strane nasuprot ovim popularnim pričanjima, moje uvjerenje je da za odnose nije nužno bolje ako se povuče tužba. To je samo jedno veoma površno nacionalističko interpretiranje odnosa, za odnose je dobro jedno i samo jedno, a to je da se raščiste stvari zbog kojih se još uvijek u poraću živi djelom u ratnim uvjetima, a to onda znači da se izađe na kraj sa sudbinom nestalih, da se izvši popis onoga što je uništeno u ratu ili što je opljačkano s jedne i s druge strane, nestali s jedne i s druge strane i da se simboličke geste pogotovo recimo negdje u kolovozu-augustu oko godišnjice akcije 'Oluja' na neki način primire. To znači po mom sudu popravljanje odnosa, a ne ovo, kako se to veoma često interpretira, naprosto povlačenje tužbi'', navodi sveučilišni profesor i i politički analitičar prof. dr Žarko Puhovski.

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Državni sud u 2011: 31 presuda za ratne zločine
Hrvatska i odnosi sa Srbijom: Za i protiv povlačenja tužbe za genocid
Derventa: Kroz kulturu i sport do pomirenja
Foča i ratni osuđenici: Više od četiri godine ni traga odbjeglom Stankoviću
Vraćanje povjerenja u Srebrenici

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG