Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska zajednica potpuno integrirana u crnogorsko društvo


Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović sa predstavnicima zajednice Hrvata, Donja Lastva kod Tivta, septembar 2013.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović sa predstavnicima zajednice Hrvata, Donja Lastva kod Tivta, septembar 2013.

Tokom posjete hrvatskog predsjednika Iva Josipovića Crnoj Gori kao problemi hrvatske zajednice istaknute su potrebe za većom podrškom u jačanju njihovih kulturnih institucija i vraćanje ranije oduzete imovine vlasnicima hrvatske nacionalnosti.

No, kakav je svakodnevni život hrvatske zajednice u Crnoj Gori nakon devedesetih godina kada se zbog pritisaka i nacionalističke euforije, samo se iz najmanjeg bokeljskog grada iselilo oko 400 Tivćana.

Zašto se oni danas vraćaju Boki samo turistički, kakve probleme imaju ribari zbog nepoštojanja zvanične granice između dvije obale Boke i kakav je položaj Hrvata danas u Crnoj Gori pitali smo mještane Tivta i Kotora.

Položaj Hrvata u odnosu na vrijeme do devedesetih godina je neuporedivo bolje, ocjena je Zvonimira Dekovića, predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća jedne od institucija koje rade na očuvanju kulturne baštine hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

“Mi smo kao hrvatska zajednica u Crnoj Gori potpuno integrirani u crnogorsko društvo. Naravno da ne želimo da budemo geoizirani zato što nosimo svoj nacionalni predznak. Nego upravo zbog toga što se nalazimo u multikulturalnoj i multikonfesionalnoj Crnoj Gori, a sve nacionalne zajednice su od doselidbe naroda, znači od sedmog stoljeća svi smo jednako autohtoni na ovim prostorima i Srbi i Crnogorci, Hrvati, Albanci i svi drugi - znači da bez skrivanja svog etnonima možemo živjeti jedan građanski život u demokratskoj Crnoj Gori”, kaže Deković.

Pitamo i Tivćane kakav je danas položaj hrvatske zajednice:


Hrvatska zajednica je veoma aktivna kroz nevladin sektor, nacionalno vijeće i političku stranku. Hrvatska građanska inicijativa, kao prva i jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori, osnovana je 2003, a danas ima u tivatskom parlamentu četiri, u kotorskom jednog odbornika.

Kroz vladajuću koaliciju na državnom nivou imaju mjesto pomoćnika ministra za nacionalne manjine, kao i zastupnika u crnogorskom parlamentu, a od prošle godine ministricu bez portfelja u Vladi Crne Gore.

A devedesetih godina samo iz Tivta se tada iselilo oko 400 mještana hrvatske nacionalnosti. Zvonimir Deković o tome ima li slučajeva povratka kaže:

“Pa uglavnom nema. Znate većina iz Tivta koja je iselila otišla je u Republiku Hrvatsku i teško se vratiti iz nekog prostora gdje vam je sigurno bez obzira koliko su ti ljudi emotivno vezani za ovaj prostor. I sigurno da svi koji su se rodili u Boki nose je u srcu ma gdje bili i to im je najljepši kraj ovoga svemira. Bez obzira na to, sad se teško vratit, ja bih rekao to nije politički nego više socijalni problem.”

Kroz Hrvatsku kao matičnu državu, a Crnu Goru kao svoju domovinu, zajednica Hrvata u Crnoj Gori želi doprinijeti da se granice Evropske unije šire dalje ka jugu Mediterana, zaključuje Deković:

"Mi smo ovdje preko jednog milenijuma i Crnu Goru doživljavamo kao svoju domovinu. Hrvatska je naša matična država i od toga se identiteta ne želimo odreći, ali Crnu Goru doživljavamo kao svoju domovinu i mislimo da ostanemo ovdje da živimo još jedan milenijum najmanje. Tako da uradimo sve da bi bili taj integrativni faktor i neko na koga Crna Gora može računati da ćemo pomoći da se što prije granice Evropske Unije sa Debelog brijega prebace barem do granice Albanije, a željeli bi i još dalje. Tako da ostanemo jedinstveni politički prostor”, kaže Deković.
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG