Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska vs Srbija: Odlučni u nepopuštanju


Zastave Srbije i Hrvatske

Zastave Srbije i Hrvatske

Koliko je hrvatska blokada pregovaračkog poglavlja 23 - pravosuđe i osnovna prava, ozbiljna pretnja po evropski put Srbije? Tri hrvatska zahteva – regionalna nadležnost srpskog suda za ratne zločine, saradnja sa Haškim tribunalom i zastupljenost hrvatske manjine u parlamentu Srbije - dva puta su u roku od mesec dana bili povod da Hrvatska ne da zeleno svetlo.

Blokada Hrvatske zvaničnike Srbije ne ostavlja ravnodušnima. Gotovo svaki dan, posredno ili neposredno, neko od njih se osvrne i na tu temu.

“Pozivam naše komšije da se okrenemo budućnosti pošto Srbija želi da sarađuje sa svim zemljama regiona. Zato je čudno zašto, uprkos naporima da se prevaziđu današnji problemi, na našem evropskom putu stoje snage u Republici Hrvatskoj”, rekao je predsednik Tomislav Nikolić u Zrenjaninu, gde je prisustvovao obeležavanju Dana Vojske Srbije.

Tomislav Nikolić

Tomislav Nikolić

Dan ranije, u Kozarskoj Dubici u BiH, nakon obeležavanja Dana sećanja na žrtve stradale na stratištu Donja Gradina, bio je eksplicitniji: “Ako članstvo Srbije u EU zavisi od toga šta će reći Hrvatska, jadna je ta EU”.

Pregovaračka poglavlja 23 i 24, među prvima su čije je otvaranje planirano, a trebalo bi da budu otvorena već u junu, odnosno do jula kada se završava šestomesečno predsedavanje Holandije, koja ima ambiciju da to bude učinjeno do kraja njenog mandata.

Upravo u činjenici da je hrvatska blokada dovela u pitanje otvaranje već prvih pregovaračkih poglavlja, leži i najveća opasnost od usporavanja evropskog puta Srbije, upozorava Jelica Minić, predsednica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji.

“Ukoliko je to najava da će i kod većih broja poglavlja biti ličnih zaustavljanja da se pregovori uopšte i otvore, onda je to zaista ozbiljna opasnost po pregovore Srbije sa EU. Treba se setiti da je u slučaju Hrvatske i Slovenije, Slovenija blokirala 14 od 35 pregovaračkih poglavlja zbog bilateralnih problema, pre svega graničnih, sa Hrvatskom. Ali, to je bilo u vreme kada je trebalo proces okončati, a ovo je zaustavljanje Srbije na samom početku”, komentariše Jelica Minić.

Jovan Divjak

Jovan Divjak

Potjernice Srbije za državljanima BiH

Srbija je zbog slučajeva "Tuzlanska kolona" i "Dobrovoljačka ulica", raspisala međunarodne potjernice za više osoba iz Bosne i Hercegovine. Nekoliko njih, poput Ilije Jurišića, Jovana Divjaka i Ejupa Ganića, uhapšeno je na međunarodnim aerodromima dok su bili na službenom putu, drugi nikada nisu napustili Bosnu i Hercegovinu. OPŠIRNIJE

Pojedini mediji u Srbiji navodili su ovih dana nezvanične informacije da Hrvatska u blokadi Srbije možda neće biti usamljena, već da bi primedbe mogle da stignu i od još dve susedne zemlje – Bugarske i Rumunije, odnosno da će tražiti poboljšanje statusa svojih manjina u Srbiji. U Beogradu je na to odgovoreno da niko od zvaničnika iz Sofije i Bukurešta nije pominjao moguću blokadu evropskog puta Srbije.

Ipak, pitanje blokade od strane Zagreba premijera Aleksandra Vučića sačekalo je već u izbornoj noći, 5. maja, u danu kada je Holandija po drugi put pokušala da postigne konsenzus za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima sa Srbijom, ali je Hrvatska to onemogućila.

“Šta god uradili, na njima je sve – ako hoće - hoće, ako neće – neće. Neću ni da ih zovem, a kamoli da ih molim. Mi smo dobili saglasnost svih zemalja članica EU. Ako hoće – hoće, ako neće, hvala lepo”, rekao je tada Vučić, dok su zvaničnici zaduženi za pregovore naveli da treba sačekati dalje korake ostalih država članica.

Jelica Minić međutim ukazuje da vreme curi i da bi Beograd trebalo da preduzme nekakvu inicijativu, pre svega diplomatsku. I to prema Zagrebu.

“Ovo je neka vrsta pritiska Zagreba i da se uđe u pregovore i reševanje otvorenih pitanja između dve zemlje, kojih ima izvestan broj. Tako da bi trebalo prosto pokazati neku incijativu, ne čekati samo pasivno šta će Hrvatska da preduzme, a imajući u vidu da su ostale članice EU pokazale dosta spremnosti da pomognu da se ta situacija prevaziđe”, smatra Jelica Minić.

Zvaničnici EU izražavaju nadu da će poglavlja u pregovorima o članstvu Srbije u EU moći što pre da budu otvorena.

Tako je šef delegacije EU u Srbiji, Majkl Devenport poručio da Srbija, u međuvremenu, treba da počne da primenjuje akcione planove za poglavlja 23 i 24. On je ponovio već poznat stav da je Evropska komisija dala svoju preporuku o otvaranju poglavlja, ali da je sada na članicama da o tome donesu odluku.

Hrvatska: Bojazan od dvostrukih standarda

Hrvatska politika ne odustaje od traženja da se njezini zahtjevi uvrste u kriterije za otvaranje poglavlja 23 u pristupnim pregovorima Srbije sa Europskom unijom.

To je ovih dana iz Budve poručila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, podsjećajući da je za otvaranje poglavlja potreban konsenzus, a da Hrvatska ima ista prava kao i svaka druga članica Europske unije.

Kolinda Grabar Kitarović

Kolinda Grabar Kitarović

„Nemojte to shvaćati kao neprijateljstvo prema Srbiji. To apsolutno nije. U interesu svake države je da ispuni kriterije, prije svega radi dobrobiti vlastitih građana, u ovom slučaju vaših nacionalnih manjina. Hrvatska će doista svim srcem iskreno podržavati Srbiju na njenom putu u europske integracije. Međutim, inzistirat ćemo na kriterijima, oni su objektivni“, odgovorila je ona na pitanje novinara iz Srbije.

Na istom fonu je i poruka ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača koji je podsjetio da je Srbija čekala dvije godine od početka pregovora do otvaranja prvih poglavlja.

Znate li zašto? Bila je riječ o Kosovu. Zapravo su Njemačka i Velika Britanija inzistirale da Srbija otvori dijalog i uspostavi odnose s Kosovom. Jeste li ikada čuli da je itko u Srbiji ili u Europskoj uniji govorio o blokadi Srbije? Niste“, kazao je Kovač u ponedjeljak u Varšavi.

Hrvatska ne odustaje od čvrstog stava da zbog bilateralnih pitanja neće kočiti susjede, ali tvrdi da se ovdje radi o europskim vrijednostima, a ne o bilaterali.

Koplja se između dvije države najviše lome oko „regionalne“ jurisdikcije, a vlast i opozicija u Hrvatskoj jedinstvene su u stavu da Srbija treba „regionalnu“ jurisdikciju izbrisati iz svog zakonodavstva, jer za nju nema pravnog utemeljenja.

Naime, oni tvrde da u Hrvatskoj postoji funkcionirajuće zakonodavstvo i politička volja da se procesuira ratne zločine, a da povrh toga postoji i Haški tribunal, pa da „regionalna“ nadležnost nije u skladu s međunarodnim pravom, suvišna je i uzrokuje pravnu nesigurnost.

Hrvatske vlasti traže fiksnu zastupljenost hrvatske manjine u predstavničkim tijelima Srbije temeljem 12 godina starog međudržavnog sporazuma, i temeljem činjenice da je osigurana politička predstavljenost srpske manjine u Hrvatskoj (tri rezervirana mjesta za zastupnike srpske manjine koji obavezno ulaze u Sabor neovisno o broju građana koji su za njih glasali, zastupljenost u lokalnim predstavničkim tijelima).

Zahtjev za punom suradnjom Srbije s Haškim tribunalom pokrenut je u vrijeme kada je bilo aktualno vraćanje Šešelja u haški pritvor, ali je aktualan i danas - Srbija nije postupila po haškoj optužnici uručenoj srpskim vlastima u siječnju 2015. kojom se traži uhićenje i izručenje trojice radikala zbog ometanja sudskog postupka i zastrašivanja i podmićivanja svjedoka.

Stipe Mesić

Stipe Mesić

Ipak, hrvatska blokada ne mora potrajati, kaže za RSE bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić.

„Mislim da ovakvo stanje ne bi moralo potrajati, jer cijeli jugoistok Europe mora ući u Europsku uniju. Mislim da toga svi moramo biti svjesni, a sada oni koji trebaju ući trebaju voditi politiku tako da ispune uvjete i ostvare standarde, i tu mislim da nema popusta. Dakle, treba ispuniti ono što Europa traži.“

Međutim, postavlja se pitanje – koja Europa? Posljednjih dana Bugarska i Rumunjska iznijele su razumijevanje za hrvatsku poziciju, iako još nije jasno hoće li ostati na tome, ili će se pridružiti Hrvatskoj u blokadi srpskih pregovora.

U samoj Hrvatskoj svi pamte višegodišnju slovensku blokadu hrvatskih pristupnih pregovora, i javnost ne pokazuje empatiju za srpske prosvjede. Dodatno je tu i raširena bojazan od „dvostrukih standarda“, odnosno strah da će Srbija doći do članstva, a da neće morati prolaziti isti mukotrpni put kao Hrvatska.

Dosadašnji pritisci iz Bruxellesa i Berlina nisu hrvatsku poziciju pomakli ni za milimetar. Podjednaku odlučnost pokazuju i srpske vlasti. Neki analitičari u Hrvatskoj ovaj su sukob vidjeli kao dogovorenu pomoć Vučićuoko izbora. Izbori su prošli, pa je možda vrijeme za smirivanje retorike. Ili se pak – u očekivanju mogućih prijevremenih izbora u Hrvatskoj - problem ostavlja otvorenim kako bi Vučić imao mogućnost uzvratiti uslugu Karamarku.

  • 16x9 Image

    Ognjen Zorić

    Diplomirao novinarstvo na Fakultetu za kulturu i medije u Beogradu. U beogradski biro RSE dolazi u oktobru 2010. godine gde radi kao novinar, reporter, te uređuje i vodi dnevne emisije.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG