Dostupni linkovi

logo-print

U Hrvatskoj se trenutno provode projekti sufinancirani iz europskih fondova ukupno vrijedni približno 670 milijuna eura, a plan je u sljedećoj godini i više nego udvostručiti taj iznos. Opozicija, ali i struka upozoravaju da Hrvatska ne priprema dovoljno kvalitetnih projekata.

Radi se, a sljedeće godine radit će se i više, pohvalio se hrvatski vicepremijer i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.

„Otprilike pet milijardi kuna (670 milijuna eura) je u provedbi, plus plan od 11,5 milijardi kuna (nešto preko 1,5 milijardu eura) ugovaranja tijekom iduće godine. Ako ćemo to realizirati, a doista je ambiciozan i zahtjevan plan, mi ćemo biti zemlja sa dobrim startom – prije svega u ugovaranju projekata, znači u pokrivanju alokacija projektima, a onda ćemo vidjeti kako će se to na terenu, kojom brzinom i efikasnošću provoditi“, konstatirao je ministar.

Hoće li taj plan biti i realiziran?

„Ugovorit ćemo sigurno, a da li ćemo provesti? E, to vam ne mogu garantirati, jer imamo probleme u žalbenim postupcima koji traju po 3 do 6 mjeseci, a tu su i problemi građevinskih firmi koje pucaju po šavovima…“, kazao je Grčić.

Ove žalbe će – najavljuje Grčić ubuduće biti rješavane po hitnom postupku.

On tvrdi da je Hrvatska koncem studenoga prema Europskim fondovima bila u plusu 32 milijuna eura, jer je u proračun EU uplaćeno423,6 milijuna eura, a povučeno je 455,4 milijuna eura, a uz uplatu još nekih avansa moglo bi se doći i do 90 milijuna eura plusa.

Opozicija se ni u čemu ne slaže s vladajućima.

„Na žalost, uplatili smo 460 milijuna eura, a dobili 455 milijuna. Znači, i ta brojka mu je kriva i u minusu smo 5 milijuna eura. Ali ta igra s brojkama – jesmo li u minusu ili u plusu – je potpuno nebitna! Bitno je to da u Hrvatskoj nema projekata!“, ustvrdila je HDZ-ova eurozastupnica Ivana Maletić.

Project manager u konzultantskoj tvrtci „EU projekti“ Niko Letilović za naš radio kaže kako i jedna i druga politička opcija koriste brojke kako im treba, a da su glavno ograničenje za količinu i kvalitetu hrvatskih europskih projekata - kadrovi.

„Po meni je vrlo jednostavan odgovor zašto nema kvalitetnih kadrova – oni koji su zaposleni u državnoj upravi i u jedinicama lokalne i regionalne samouprave zaposleni su po političkom ključu i oni uopće nemaju ni motiva ni znanja. Naravno, ne govorim o svima, postoji određeni postotak zdravog tkiva, ali velika većina je došla po tom političkom ključu i sukladno tome se i ponašaju“, smatra Letilović.

Tako se može desiti da Europa osigura novac za uzgajivače mandarina koji nisu mogli izvoziti u Rusiju, ali taj novac propadne jer nitko nije znao ispuniti formulare, tako se može desiti da Vlada usred mandata interventno zapošljava 350 ljudi na EU projektima, jer im je 2 godine trebalo da shvate da je ljudi - premalo. Povrh toga, obučava ih se na kvalitetnijim ili manje kvalitetnim tečajevima, a ne na studiju, upozorava Letilović.

„Zašto nemamo kvalitetne kadrove, odnosno konzultante? Zašto što hrvatski fakulteti – niti jedan, možete to provjeriti! – nemaju adekvatan program koji biosposobio čovjeka za tako nešto. Vi na ekonomskim fakultetima ni u Zagrebu ni u Splitu nemate predmet koji bi se bavio EU fondovima u potpunosti“, podsjeća Letilović.

Kako god bilo, Hrvatska ima u sljedećih 6 godina mogućnost iskoristiti10,6 milijardi eura europskih sredstava, naravno – uz dobre projekte. Najviše novaca išlo bi za infrastrukturu – u sljedećih 9 mjeseci raspisuje se natječaje za izvođenje radova za drugu fazu Aerodroma Dubrovnik, za vodno-komunalnu infrastrukturu grada Rijeke i za odlagalište otpada pored Koprivnice – vrijednosti ukupno oko 370 milijuna eura.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG