Dostupni linkovi

Četvrt stoljeća priznanja Hrvatske: Neiskorištene šanse i nedovršeni poslovi


Hrvatski ulazak u EU i NATO nije osobito relaksirao odnose sa susjedima: Tonino Picula, europarlamentarac (na slici: zgrada Europskog doma u Zagrebu)
Hrvatski ulazak u EU i NATO nije osobito relaksirao odnose sa susjedima: Tonino Picula, europarlamentarac (na slici: zgrada Europskog doma u Zagrebu)

Hrvatska obilježava 25 godina međunarodnog priznanja. Iako vladajući visoko vrednuju vanjskopolitičke rezultate, sugovornici RSE upozoravaju da Hrvatska jest u Europskoj uniji (EU), ali nije članica ni Schengena ni eurozone, da je od ostatka EU odijeljena bodljikavom žicom, te da nije iskoristila stratešku prednost da od svih država članica EU nabolje poznaje probleme i situaciju na jugoistoku Europe.

Iako su jubileji više prilika za komplimente nego za duboke analize, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, govoreći na obilježavanju 25 godina od međunarodnog priznanja Hrvatske, naglasio je da govori u ime institucije kojoj je na čelu, kada je vrlo pozitivno ocijenio ulogu Hrvatske u EU, a pogotovo u regiji jugoistoka Europe.

"Vaša je uloga apsolutno ključna, posebno ovdje u regiji, kada govorimo o stabilnosti, izvjesnosti i predvidivosti. Hrvatska je neka vrsta garanta da na budućnost Europske unije, ali u prvom redu regije možemo gledati sa više optimizma nego ranije", riječi su Tuska.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović konstatirala je danas kako je Hrvatska ostvarila sve svoje strateške ciljeve, a kritičare nazvala ideološki zaslijepljenim pojedincima. Ne misle svi tako.

"Iako je Hrvatska članica Europske unije i NATO-a, taj segment hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva nije do kraja ostvaren jer Hrvatska nije članica Schengena i eurozone. Čini mi se da će – s obzirom na trenutačne odnose u Europskoj uniji i sukobe sa Slovenijom tako i ostati još dulje vrijeme​", upozorava u izjavi za RSE Denis Romac, vanjskopolitički komentator riječkog dnevnika "Novi list".

Romac procjenjuje da Hrvatska i nema autonomnu vanjsku politiku, već da se ona svodi na slijepo slijeđenje uputa iz Bruxellesa i Washingona.

"Kada je riječ o Europskoj uniji, mislim da Hrvatska nije uspjela iskoristiti svoju glavnu stratešku prednost, a to je dubinsko poznavanje regije i regionalnih problema, i tako se pozicionirati kao most između EU i turbulentnog jugoistoka Europe. To je uglavnom rezultat ideoloških predrasuda, a ne nekih strateških vanjskopolitičkih dilema", dodaje Denis Rimac.

Zastava Hrvatske u Europskom parlamentu
Zastava Hrvatske u Europskom parlamentu


Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, a sada socijaldemokratski europarlamentarac Tonino Picula u izjavi za RSE upozorava da i EU i NATO, koji su bili hrvatski vanjskopolitički ciljevi, danas prolaze kroz krizu identiteta, pa i funkcioniranja.

"Osim toga, hrvatski ulazak u EU i NATO nije osobito relaksirao odnose sa susjedima. Jedina smo zemlja članica Europske unije koja je od ostatka EU ograđena bodljikavom žicom – tu mislim na Sloveniju i Mađarsku. Sa susjedima na Balkanu, gdje je Hrvatska jedina zemlja koja graniči sa tri zemlje u različitim stadijima pristupanja, imamo još dosta neriješenih otvorenih problema. To, naravno, dobrim dijelom nije krivica Hrvatske, ali ipak predstavlja jedan trajni izazov i nacionalnoj sigurnosti i razvojnim mogućnostima", konstatira Picula.

Picula upozorava da Hrvatska mora osmisliti nove fokuse kako dalje funkcionirati u situaciji kada se na globalnoj razini ponovno miješaju karte.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG