Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska ušla u proceduru prekomjernog deficita


Ilustracija

Ilustracija

Hrvatska je ušla u proceduru prekomjernog deficita – mehanizma Europske unije preko kojeg će u sljedeće 3 godine disciplinirati svoje financije i javnu potrošnju. Analitičari pozdravljaju postavljanje još jednog osigurača pomoću kojeg će Hrvatska disciplinirati svoje financije. Premijer Zoran Milanović odbacuje nagađanja da će Vlada radi konsolidacije posegnuti u drugi mirovinski stup, kako su to učinile Mađarska i Poljska.

Ministri financija zemalja članica Europske unije prihvatili su prijedlog Europske komisije o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj, čime Hrvatska ulazi u taj korektivni mehanizam Europske unije kroz koji će do 2016. godine proračunski deficit smanjiti ispod 3 posto, a javni dug smanjiti ispod 60 posto BDP-a. Ministar financija Slavko Linić nakon sastanka u Bruxellesu najavljuje objavljivanje konkretnih poteza do kraja tjedna, ali cijevi su već definirani:

„U 2014. godini želimo smanjiti deficit za 2,3 posto BDP-a, a to je preko 7,5 milijardi kuna (preko milijardu eura), i to dijelom na prihodovnoj, a dijelom na rashodovnoj strani. Isto tako, poslao sam jasnu poruku svojim kolegama na Ecofinu (Europskom vijeću ministara gospodarstva i financija) da već u veljači želimo završiti rebalans proračuna za ovu godinu i preporuke Europske komisije ugraditi u taj rebalans.“

Tako će, najavljuje Linić, Hrvatska spremna dočekati travanj kada će Europska komisija ocijeniti kako se Hrvatska pripremila za ovaj mehanizam. U hrvatskom proračunu za ovu godinu predviđen je deficit od 5,5 posto, a – ako Vlada ne poduzme dodatne mjere - prema projekcijama Europske komisije mogao bi porasti na 6,4 posto. Komisija je u svojim par mjeseci starim prognozama predvidjela da će se hrvatski javni dug ove godine povećati na 64,7 posto, a u 2015. na 69 posto.

Oporba se u Saboru pobunila da se mjere donosi bez znanja zastupnika i saborskih stručnih tijela, međutim struka podržava hrvatski ulazak u mehanizam prekomjernog deficita. Urednik business magazina Lider Miodrag Šajatović za RSE o tome što je u tome loše, a što dobro.

„Loše je, jer smo se doveli u situaciju da moramo ući u proceduru prekomjernog deficita, a dobro je da dobivamo jedan vanjski osigurač jer se pokazalo da se – bez obzira tko je na vlasti – nikako ne uspijevamo držati tvrdog budžetskog ograničenja. Dakle, s te strane je dobro da imamo nešto – ja ću upotrijebiti možda pretešku riječ ali – protektorat.“

Šajatović se žali što takvih pritisaka nema i više.

„Meni je žao što Europske unija jednakom takvom revnošću ne stišče svoje članice kada je riječ o reindustrijalizaciji. Recimo, u Hrvatskoj je industrijska strategija kasnila godinu dana, ali nije bilo nikakvog pritiska iz Bruxellesa da mi to donesemo. Dakle, ja bih volio da nas se stišće ne samo na ovoj strani gdje nešto dugujemo, nego da nas se stisne – kada već sami nismo spremni na to – na stzrani traženja rješenja da povećamo domaći društveni brutoproizvod, da povećamo industrijsku proizvodnju i da na taj način punimo proračun i smanjujemo deficit.“

O II stupu mirovinske štednje

Još se – kako smo kazali - ništa precizno ne znamo o mehanizmima i sektorima gdje će doći do rezova i promjena. Mirovine i plaće su zadnje što će se dirati, službeno je poručeno iz Vlade, špekulira se o uvođenju poreza na kamate, jer u hrvatskim bankama samo hrvatski građani imaju oročenih 164 milijarde kuna – oko 22 milijarde eura - a često se spominje i mogućnost da Vlada nešto napravi sa II stupom mirovinske štednje, koja je u stvari osobna mirovinska štednja. Do sada su se tako pomogle Mađarska i Poljska, ali bez nekih opipljivih rezultata. Premijer Zoran Milanović o II stupu kaže:

Zoran Milanović

Zoran Milanović

„Naravno da nam ne pada napamet raditi ono što su radile druge države, a na što su se neki u Hrvatskoj često pozivali, da ukinu II stup i taj novac prebace u proračun. To ne dolazi u obzir!“

Milanović je najavio i ubrzanje reformi, gdje će na udar doći zdravstvo, školstvo, uprava i javna poduzeća, a sve u cilju ušteda. On je danas u Saboru kazao i kako je pogriješio kada je pred nešto više od tri godine kao oporbeni lider dao svoj potpis za sindikalni referendum protiv izmjena Zakona o radu. Njegova Vlada već je u parlamentarnu proceduru uputila svoj prijedlog izmjena Zakona o radu s izmjenama koje nisu drastične, ali smanjuju prava zaposlenih, a ako Vlada od njih ne odustane, sindikati najavljuju generalni štrajk.

Kratki historijat procedure prekomjernog deficita – taj je postupak do sada pokrenut je protiv svih država članica Europske unije osim Estonije i Švedske. Trenutačno je u tom postupku 16 zemalja članica, a Hrvatska će biti 17. Postupak prekomjernog deficita do sada su uspješno dovršile Bugarska, Njemačka, Mađarska, Italija, Finska, Latvija, Litva, Luksemburg i Rumunjska. Dodajmo i da Hrvatska nije rekorder po brzini ulaska u ovu proceduru. Nakon petog kruga proširenja 1. svibnja 2004. godine, Komisija je već 12. svibnja te godine predložila otvaranje postupka prekomjernog deficita za Mađarsku, Češku, Poljsku i Slovačku, a taj prijedlog Vijeće je potvrdilo već u srpnju te godine.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG