Dostupni linkovi

Hrvatska se nada pozitivnom izvješću Evropske komisije


Ilustracija
Ilustracija
Po mnogim ocjenama, listopad je ključan za hrvatski ulazak u Europsku uniju 1. srpnja sljedeće godine. Očekuje se da će izvješće o napretku, koje će biti predstavljeno 10. listopada, biti pozitivno, a Europska komisija prilično je decidirano kazala kako se slovensko inzistiranje na rješavanju Ljubljanske banke ne smije povezivati sa slovenskom ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora.

Prema onome što je procurilo u medije, izvješće Europske komisije o hrvatskom napretku bit će pozitivno, i nakon njega slijedi niz ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u parlamentima zemalja članica Europske unije. Nakon toga još jedno izvješće u travnju i 1. srpnja sljedeće godine kao datum hrvatskog ulaska u Uniju je gotovo potpuno siguran. Politički analitičar Mate Granić uvjeren je u izjavi za RSE da će Hrvatska u mjesecima pred nama ispuniti tri preostale ključne obaveze.

„Jedna je borba protiv korupcije, a to ne znači samo uspješan rad Državnog odvjetništva, nego i prve presude oko velikih slučajeva. To će se budno pratiti! Druga stvar koja je bitna jest da će pratiti brodogradnju i sve ono što je Hrvatska obećala kako će riješiti problem brodogradnje. Treća stvar je nastavak pravosudne reforme, zaštita investicija i slično. Ta tri elementa su ključna i bit će pod monitoringom do samog ulaska Hrvatske u Europsku uniju.“

Davor Gjenero
Davor Gjenero
Proces ratifikacije dovršen je u 11 od 27 država Unije, u četiri države parlamenti su ratificirali hrvatski pristupni ugovor, ali se još čeka potpis državnih poglavara, a nakon sutrašnjeg pozitivnog izvješća očekuje se novi val ratifikacija. Predsjednik Ivo Josipović upravo lobira za ratifikaciju u Parizu, a ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u Madridu.

„Međutim, neki koji su tu trebali mnogo napraviti – zakazali su“, kaže politički analitičar Davor Gjenero, navodeći primjerice premijera Zorana Milanovića koji je tijekom posjete Njemačkoj bezuspješno pokušao požuriti ratifikaciju u berlinskom parlamentu.

„U tome nije uspio i Njemačka će hrvatski pristupni ugovor ratificirati tek nakon drugog monitoring izvješća. Akter koji je trebao najviše raditi po tom pitanju - predsjednik parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku Milorad Pupovac, pokazao se posve neuspješnim i zajedno sa svojim odborom uopće ne radi ključni posao parlamentarne diplomacije koji bi u ovom razdoblju morao raditi.“

Europska je komisija jasno poručila Sloveniji da pitanje tko će preuzeti dug Ljubljanske banke štedišama izvan Slovenije ne smije blokirati slovensku ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora. Mate Granić.

„Ako bi Slovenija usprkos tome to radila, onda bi u svakom slučaju hrvatska diplomacija mogla naći saveznike u najjačim članicama Europske unije i u Sjedinjenim državama.“

Gjenero kaže kako je potpuno sigurno da Hrvatska nakon ulaska u Uniju neće imati proces supervizije poput Rumunjske i Bugarske.

„Osim toga, nakon ulaska u Europsku uniju za Hrvatsku nastaje novo razdoblje stabilnosti, koje se neće očitovati samo u nemogućnost povratka u vremena poput devedesetih, već i u ekonomskom efektu.“ kaže Gjenero.

„Sve se to odražava na kreditnom rejtingu i u percepciji investitora i turista kao nešto što daje dodatnu vrijednost Hrvatskoj.“

Dodatna vrijednost bit će i osjetno drugačiji tretman hrvatskih građana na granicama Europske unije. Kao potencijalno negativne aspekte Gjenero izdvaja ukidanje povlaštenog ulaska na tržišta CEFTA-e za hrvatsku robu, za što se Hrvatska – po njegovoj ocjeni - još nije dovoljno pripremila.
XS
SM
MD
LG