Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska preuzima 550 izbjeglica iz Sirije i sjeverne Afrike


Na granici između Italije i Francuske

Na granici između Italije i Francuske

Kako bi se rasteretilo Italiju i Grčku, Hrvatska će unutar plana Europske unije o prihvatu 60.000 većinom sjevernoafričkih izbjeglica, prihvatiti njih 550 - njih 400 koji se već nalaze na prostoru Europske unije, i 150 izbjeglica pred sukobima u Siriji koji se nalaze u Siriji i Libanonu.Ni europske ni hrvatske mjere neće riješiti problem, upozoravaju poznavatelji situacije.

Iako su brojke sjevernoafričkih izbjeglica koje svakodnevno stižu na obale Italije i Grčke i dalje dramatične, nije povećan broj onih koje će druge zemlje Europske unije preuzeti i tako rasteretiti dvije najpogođenije članice. Od 40.000 onih koji se već nalaze unutar Europskoj uniji i 20.000 sirijskih izbjeglica koji se sada nalaze u Siriji i Libanonu, Hrvatska je primjereno svojim lošim ekonomskim parametrima i slabim kapacitetima za prihvat trebala prihvatiti njih preko tisuću, međutim i taj je broj smanjen za pola. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić na sjednici Vlade o hrvatskom udjelu u Europskom programu premještanja i preseljenja.

„Republika Hrvatska obavezuje se provesti obaveze privremenih iznimnih mjera Programa premještanja i preseljenja na način da prihvati 550 državljana trećih zemalja, i to 150 osoba po osnovi preseljenja i 400 osoba po osnovi premještanja.“

Dakle, 150 iz Sirije i Libanona i 400 iz Italije ili možda Grčke, i to u razdoblju od dvije godine, kažu u Vladi. Brojke još treba potvrditi Europsko vijeće sljedećeg ponedjeljkai ubrzo nakon toga može seočekivati dolazak prvih izbjeglica. Postoje li kapaciteti? Špekulira se o prihvatnom centru u Trilju u splitskom zaleđu, ali on još nije dovršen, a za sada nitko ne dovodi u pitanje njegovu službenu namjenu da bude jednodnevni tranzitni centar za osobe uhvaćene prigodom ilegalnog prelaska granice, kapaciteta šezdesetak osoba, koje će nakonpolicijske obrade i eventualne medicinske pomoći biti upućene dalje, a ne centar za trajni smještaj izbjeglica.Centar u Ježevu sašezdesetak mjesta je zatvorenog tipa, pa ne dolazi u obzir. Ostaju Prihvatilište za tražitelje azila „Porin“ u novozagrebačkoj četvrti Dugave sa 150 mjesta i Prihvatilište za strance u Kutini sa 100 mjesta. Ministar Ostojić novinarima nakon sjednice Vlade.

Ranko Ostojić

Ranko Ostojić

„Mi već imamo kapacitete za prvi prihvat, a to smo složili na način da su u Kutini ranjive skupine, tako da se građani Kutine ne moraju brinuti da će se kapaciteti povećavati, i tu je 'Porin.' To je početni prihvat, a nakon toga ide integracija, što je puno važnije.“

Europska unija pomoći će sa po 6.000 eura za svakog prihvaćenog izbjeglicu, što bi bilo dovoljno za smještaj, ali ne i za integraciju.Hoće li trebati intervenirati i iz državnog proračuna? Ministar Ostojić kaže:

„Ja vam to u ovom trenutku ne mogu reći, ali europski novac bio bi sasvim dovoljan za pokrivanje troškova života u prihvatilištu za azilante. Međutim, nakon toga slijedi proces integracije, učenje jezika i sve ostalo što uz to ide. To su ozbiljniji troškovi nego sam dolazak i smještaj ljudi koji traže azil.“

On vjeruje da će Hrvatska za te potrebe imati pristup Europskom fondu za azil i migracije.

Previše se oklijevalo, pričalo i politiziralo, upozorava novinarka portala forum.tm i dobra poznavateljica problematike Sanja Despot.

„Meni se čini – kada su počele priče da bi trebalo pokazati malo solidarnosti prema Italiji i Grčkoj - da smo se možda mi, kao i druge zemlje Europske unije, trebali više orijentirati na stvarno stanje kapaciteta i stvarnu moguću pomoć nego prvo na odbijanje bilo kakve pomisli da se primi izbjeglice, pa potom na natezanje i političku propagandu i na kraju – nismo nigdje! Ovo je kao neki napredak, pokazat ćemo Italiji i Grčkoj – ako netko uzme izbjeglice iz Grčke – da smo kao nešto napravili, ali to apsolutno ne rješava problem.“

Ona kaže kako je vrlo vjerojatno da će nakon što Mađari izgrade zid prema Srbiji porasti dotok ilegalnih migranata prema Hrvatskoj, i da bi se i na to trebalo pripremiti. Ministar Ostojić se toga ne boji.

„Kapaciteti granične policije čvrsto čuvaju hrvatsku granicu i ja sam uvjeren da mi to možemo napraviti i bez zida, a svi dosadašnji rezultati pokazuju da smo u tome bili uspješni.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG