Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska pojačala tim i pripreme za raspravu u tužbi za genocid


Sjedište Međunarodnog suda pravde u Hagu

Sjedište Međunarodnog suda pravde u Hagu

Nasuprot špekulacijama o hrvatskom odustajanju od tužbe protiv beogradskih vlasti za genocid u ratu u Hrvatskoj 1991- 1995, ojačani internacionalni tim intenzivno se priprema za usmenu raspravu o meritumu predmeta, što se očekuje u prvoj polovici sljedeće godine. Datum rasprave i svi pripremljeni materijali su tajni.

Hrvatska tužba protiv Srbije za genocid ulazi u novu fazu – internacionalni hrvatsko-britanski tim pravnih eksperata priprema se za usmenu raspravu o meritumu predmeta, koja bi se trebala održati u prvoj polovici sljedeće godine.

„Radi se o vrsnim stručnjacima s područja međunarodnog prava,“ kaže za RSE načelnica odjela u hrvatskom Ministarstvu pravosuđa i jedna od troje hrvatskih suzastupnika u ovom postupku pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu Jana Špero.

Jana Špero

Jana Špero

„Radi se o jednom vrlo velikom postupku, o jednoj vrlo važnoj tužbi, tako da je angažman stručnjaka zaista potreban. Što se tiče naših kolega iz Velike Britanije, oni su također jako dugo s nama. Oni su bili tim koji nas je zastupao i na usmenoj raspravi o nadležnosti, tim koji je sada proširen još jednim novim članom, ali radi se o dobro uhodanom timu koji surađuje već niz godina.“

Najnoviji član tima je Britanac Keir Starmer, koji je donedavno bio glavni tužitelj Engleske i Walesa. Njegova biografija jer impozantna – on se bavi ljudskim pravima, te međunarodnim i kaznenim pravom. Godine 2007. proglašen je odvjetnikom godine na području ljudskih prava. Od 2003. do 2008. bio je savjetnik za ljudska prava pri policijskom tijelu u Sjevernoj Irskoj, radio je pro bono na Karibima, u Ugandi, Keniji i Malaviju, a na funkciji glavnog tužitelja Engleske i Walesa proveo je 5 godina, sve do ove jeseni.

Hrvatske vlasti na političkoj razini traže bolju suradnju srpskih vlasti na otkrivanju sudbina nestalih u ratu u Hrvatskoj u razdoblju 1991 – 1992, dakle većinom etničkih Hrvata, kao uvjet za mogući početak razgovora o povlačenju hrvatske tužbe. Utječe li taj proces na rad hrvatskog ekspertnog tima, zanimalo nas je.

„Sve što se na nekoj drugoj razini događa – to prepuštamo nekoj drugoj razini. Naš tim priprema usmenu raspravu i naš jedini i glavni posao je – dobro se pripremiti“, kaže Jana Špero.
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, mogla bi biti svedok Hrvatske u tužbi za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, potvrdio je izvor iz Beograda navode nekih medija u Srbiji beogradskom dopisništvu RSE.

Ona bi mogla biti jedan od tri svedoka koje je do sada prijavio hrvatski pravni tim.

Tužitelj za ratne zločine Republike Srbije Vojislav Vukčević kazao je pred nekoliko dana kako - prema njegovim spoznajama - „samo u Beogradu na slobodi ima još najmanje 300 lica koja bi mogla biti osumnjičena za ratne zločine.“

Ima li to u širem kontekstu veze sa postupkom povodom hrvatske tužbe za genocid, gdje se među ostalim traži i kažnjavanje počinitelja ratnih zločina u ratu u Hrvatskoj, pitali smo gospođu Špero.

„Naravno, nama je u interesu da se procesuiraju svi oni koji su počinili određena kaznena djela za vrijeme Domovinskog rata, međutim još jednom upozoravam: što se tiče samog postupka pred Sudom pravde – to se odnosi na genocid.“

Ulazak u izbornu godinu

Novinar „Novog lista“ i ekspert za kompleks sudovanja za ratne zločin Denis Romac u izjavi za RSE ovaj novi entuzijazam Hrvatske oko tužbe protiv Srbije za genocid tumači time da je do usmene rasprave o meritumu ostalo još svega pola godine, a sa druge strane, time da Hrvatska ulazi u izborne godine.

„Hrvatska ulazi sljedeće godine u izbornu godinu. Ona godina iza nje je također izborna godina, i to je nešto što je naprosto politički vrlo, vrlo komplicirano. Povlačenje tužbe je nešto što niti jedna vlada u Hrvatskoj ne bi mogla politički podnijeti. A sad – što je dovelo do toga? Ja se bojim da je i ovo pitanje postalo predmetom razmimoilaženja, razmirica i suparništva između Vlade premijera Zorana Milanovića i hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Jer, dok Josipović ne inzistira na nastavku postupka, ako se ciljeve tužbe može u razumnom roku realizirati na drugi način, premijer Milanović upravo zbog unutarnjepolitičkih potreba inzistira na nastavku sa tužbom protiv Srbije za genocid", procjenuje Romac.

Pred prvi radni sastanak hrvatskog ekspertnog tima u cjelini prošlog tjedna u Zagrebu, hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić podsjetio je da je je zadaća tima „prezentirati tužbu za genocid na najbolji mogući način i objasniti svijetu što se zaista dogodilo. Nakon završetka usmenog dijela rasprave, svi materijali koji su godinama prikupljani postat će javni,“ kazao je.

Po njegovoj ocjeni, tada će se vidjeti da Hrvatska nije zaboravila na žrtve i vidjet će se tko je što napravio.

“Naravno, neovisno o tužbi napravit će se sve za što efikasniji progon ratnih zločina," naglasio je ministar.

Datum usmene rasprave je tajan, podjednako tako i sadržaj svih materijala koje su hrvatska strana u tužbi i srpska strana u odgovoru na tužbu dostavile sudu.

Podsjetimo, Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak protiv Srbije za kazneno djelo genocida počinjeno u ratu u Hrvatskoj 1991. – 1995. godine u kojem tvrdi da je "izravno nadzirući aktivnosti svojih oružanih snaga, obavještajnih agenta, i različitih paravojnih skupina, na teritoriju...Hrvatske“ Srbija odgovorna za "etničko čišćenje" počinjeno protiv hrvatskih građana, "kao oblik genocida koji je rezultirao time da je veliki broj hrvatskih građana raseljen, ubijen, mučen ili nezakonito zatočen, kao i za razaranje imovine širokih razmjera", i traži da Srbija isplati ratne reparacije. Srbija je odgovorila protutužbom.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG