Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska obilježila 'Oluju': Zvižduci Milanoviću, pljesak na spominjanje Gotovine


Sa središnje proslave u Kninu, 5. kolovoz 2013.

Sa središnje proslave u Kninu, 5. kolovoz 2013.

U Kninu je i ove godine održana središnja proslava ulaska Hrvatske vojske u taj grad u akciji „Oluja“ 1995. godine. Ove godine nije bilo velikih parada na gradskom stadionu, već samo obraćanja političara na glavnom gradskom trgu. Premijeru Zoranu Milanoviću se zviždalo, a na spomen generala Ante Gotovine - pljeskalo.

Bez prevelike pompe i na gotovo 40 stupnjeva održana je u Kninu središnja proslava hrvatske pobjede u akciji „Oluja“ kolovoza 1995. godine. Proslavu je najviše obilježila prisutnost generala Ante Gotovine i Mladena Markača, koji su pravomoćnom haškom presudom oslobođeni optužbe za etničko čišćenje prostora oslobođenih u „Oluji“ . I dok se pljeskalo kod svakog spomena Gotovine u govorima političara, premijeru Zoranu Milanoviću se zviždalo, pa i kada je govorio vrlo pohvalne stvari o Kninu i Hrvatskoj.

„Hrvatska nije zemlja utemeljena na zločinačkom poduhvatu, već je branjena po pravilima rata, sa puno srca, malo oružja i streljiva, ali prije svega mnogo želje i znanja,“ naglasio je Milanović.

On je kazao kako „trebamo priznati svoje greške, ali isto tako trebamo reći da je naš put bio pravi put i da nije imao alternative. Bio je to put koji je bio uvjetovan nasiljem i – „da smo mogli birati – sigurno ne bismo izabrali tako nešto“, kazao je hrvatski premijer, i nastavio:

„Odavde je nakon rata otišlo mnogo ljudi, hrvatskih građana. Međutim, danas - kada gledamo ovu regiju koja je uništena ratom i nepovjerenjem - ljudi se vraćaju da bi živjeli jedino u Hrvatsku, jedino u Knin, jedino u Vukovar, jedino u sela ovog kraja, i nigdje drugdje! Niti u Bosni, niti u Srbiji, niti na Kosovu onaj tko je otišao se ne vraća. Ljudi se vraćaju jedino u Hrvatsku zato što nakon svega imaju povjerenja da je ovo zemlja normalnih, običnih, poštenih ljudi koji samo žele živjeti od svog rada. I takvu zemlju ćemo graditi.“

Valja dodati kako se Milanoviću nije zviždalo toliko zbog sadržaja govora, već više zbog toga što je on socijaldemokratski premijer, a Knin je debelo HDZ-ovski grad.
Ivo Josipović

Ivo Josipović


Predsjednik Ivo Josipović kazao je pak kako je operacija „Oluja“ bila u vojničkom smislu vrhunski provedena akcija, čestitajući na tome posebno generalu Anti Gotovini, i kako je ona omogućila slobodu, demokraciju i mirnu reintegraciju Vukovara i istočne Slavonije.

„Pobijedili smo u ratu, a sada pobjeđujemo i u miru,“ nastavio je.

„Kada kažem da treba pobijediti i u miru, to znači da treba pružiti ruku i onima koji su bili na drugoj strani. Treba prepoznati… (žamor i neodobravanje kod dijela građana)... Treba prepoznati da su Hrvatsku voljeli i vole i pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Treba prepoznati da je Hrvatska zemlja koja je otvorena svim svojim građankama i građanima, i takva mora ostati. Ona će takva i ostati, jer je demokratska, jer je europska Hrvatska.“

Reakcije: Poruke pristojnije od atmosfere

Politički analitičar Žarko Puhovski kaže za RSE kako su poruke političara u Kninu bile puno pristojnije od atmosfere u Kninu.

„Atmosfera je pokazala da punoljetnost 'Oluje' ne znači da se oni koji slave ovaj dan ponašaju odraslo, nego da se dalje ponašaju mangupski, u tom smislu da neki ljudi koji su se tamo pojavili smatraju da imaju jedinstveno pravo odlučivati tko su u Hrvatskoj patrioti, a tko nisu. Očito se osjećaju osnaženi odlukama Haškog sudišta i to im – kako se barem njima čini – daje neku vrst moralnog zamaha kojom žele pomesti izdajice ili barem nedovoljne patriote, a to su ipak za većinu tih ljudi svi oni koji nisu HDZ-ovci. I to je problem s kojim će se Hrvatska – kao nekada Jugoslavija sa 'solunašima' i 'subnorovcima' - suočavati još nekoliko decenija.“

Podsjetimo, akcija „Oluja“ trajala je 84 sata, u akciji je nešto manje od 10.500 kvadratnih kilometara teritorija vraćeno u hrvatski ustavno-pravni poredak, omogućen je povratak kućama za oko 160.000 hrvatskih prognanika u njihove domove na prostoru Korduna, Banije, Like i dalmatinskog zaleđa što su ga do tada držali pobunjeni hrvatski Srbi, a deblokadom Bihaća oko kojeg su postrojbe bosanskih i hrvatskih Srba stezale obruč spriječeno je da se i u Bihaću ponovi tragedija Srebrenice, samo u većim razmjerima.

Akcija „Oluja“ uz pozitivnu ima i svoju tamnu stranu. Oko 150.000 hrvatskih Srba – prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora - izbjeglo je pred hrvatskim snagama u Srbiju i dio BiH pod kontrolom srpskih snaga. Prema istom izvoru, u tjednima nakon „Oluje“ spaljeno je ili srušeno oko 22.000 stambenih i gospodarskih objekata – kuća, štala, sjenika i drugo. Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, radi se o 8.500 uništenih objekata. Također, prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, za vrijeme akcije „Oluja“, a pogotovo u tjednima nakon nje stradalo je gotovo 700 osoba, mahom srpske nacionalnosti i mahom starije dobi.

Još se 760 osoba srpske nacionalnosti vode kao nestale iz tog razdoblja.

Hrvatske vlasti osudile su 2.380 osoba za ubojstva, paleže i pljačku nakon „Oluje“, ali tek je nedavno donesena prva - za sada nepravomoćna - presuda koja je neki zločin nakon „Oluje“ tretirala kao ratni zločin. Splitski sud osudio je nekadašnjeg hrvatskog vojnika Božu Bačelića na 5 godina i 10 mjeseci zatvora zbog ubojstva dvoje srpskih staraca i jednog zarobljenog pripadnika srpske paravojske za vrijeme „akcije čišćenja“ odmah nakon „Oluje“. Hrvatske nevladine udruge i predstavnici srpske manjine traže da se procesuiraju i drugi zločini za vrijeme i nakon „Oluje“, a da se obitelji stradalih pravično obešteti.

Na proslavi u Kninu govorili su i predsjednik Sabora Josip Leko i – u ime hrvatskih ratnih veterana - umirovljeni general i pitomac West Pointa Damir Krstičević, koji je zapovijedao jednom od dvije hrvatske gardijske brigade koje su na današnji dan pred 18 godina ušle u Knin. Zbog štednje i zbog visokih temperatura i mimohod veterana i vojnih postrojbi bio je skromniji nego inače, ali ipak – na čelu mu je bilo 160 ratnih zastava postrojbi koje su sudjelovale u „Oluji“ i veteranskih udruga.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG