Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska: Prijetnja terorizmom mala, ali rizik postoji


Ilustracija sigurnosnih izazova u širem okruženju Republike Hrvatske, grafika iz izvještaja SOA-e

Ilustracija sigurnosnih izazova u širem okruženju Republike Hrvatske, grafika iz izvještaja SOA-e

Stanje sigurnosti povoljno i stabilno, prijetnja terorizma niska, ali potencijalni rizik postoji, malen je broj hrvatskih državljana u ukrajinskim postrojbama i ISIL-u, a Hrvatska je kao članica NATO-a i Europske unije izložena obavještajnom djelovanju država sa drugačijim stavovima i interesima, čitaj – Rusije - to su glavni naglasci iz drugog po redu Javnog izvješća Sigurnosno- obavještajne agencije SOA.

U Izvješću koje pokriva prošlu godinu, navodi se kako šest osoba sa hrvatskim državljanstvom boravi na teritoriju tzv. Islamske države, a da su dvije od njih sudjelovale u borbenim aktivnostima. Evo komentara stručnjaka za nacionalnu sigurnost Vlatka Cvrtile u izjavi za javnu televiziju:

„Ovdje se po prvi puta govori o konkretnom broju tih osoba, ali se isto tako govori o tome da se radi o ljudima koji imaju dvojno državljanstvo koji nisu živjeli u Hrvatskoj, ili su vrlo kratko živjeli na teritoriju Republike Hrvatske. Dakle, radikalizirali su se u nekoj drugoj državi i iz nje su otišli u postrojbe ISIL-a. To vjerojatno znači da se oni neće vraćati u Republiku Hrvatsku, jer to nije zemlja iz koje su otišli u ISIL, nego u neku drugu zemlju.“

U SOI su - čini se – posebno ponosni na detektiranje maloljetnog hrvatskog državljanina koji je preko interneta stupio u izravni kontakt s džihadistima iz Sirije koji promoviraju borbu za tzv. Islamsku državu, usvojio radikalne stavove i planirao se priključiti njihovim postrojbama u Siriji.

„Kroz razgovor s obitelji, kao i pruženom psihološkom pomoći mladiću detektirani su problemi i dileme koje su razriješene te je u konačnici maloljetnik napustio radikalne stavove i odustao od odlaska u 'džihad'“, navodi se u Izvješću.

Broj pristaša radikalnog tumačenja islama u Hrvatskoj je mali - nekoliko desetaka osoba - a većina njih nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja, konstatira Izvješće obavještajne službe.

Od početka sukoba u Ukrajini dvadesetak hrvatskih državljana priključilo se ukrajinskim postrojbama, a aktualno ih je tamo osam.

Izvješće upozorava na činjenicu da su hrvatska unutarnjopolitička situacija i vanjska politika predmet obavještajnog interesa država čiji se interesi, aktivnosti i stavovi ne podudaraju s hrvatskima.

Naime, posljednjih je godina Hrvatska kao članica NATO-a i EU, i radi svog geopolitičkog položaja izložena obavještajnom djelovanju država koje EU i NATO percipiraju kao sigurnosnu prijetnju ili izazov, koje za špijunažu koriste svoje diplomate, ali ne samo njih. O kome se radi?

„U izvješću nisu napisali, ali lako je prepoznati Rusiju. Rusija je u ovom sukobu vezano za Ukrajinu otvorila različite prostore – idemo to tako reći – sukobljavanja, a prostor Balkana je upravo onaj u kojem još postoje države koje nisu članice Europske unije i NATO-a, i fokusiraju se upravo na njih svojim djelovanjem. To će biti prostor budućeg obavještajnog djelovanja, a Hrvatska je dio tog prostora i ne može biti iz toga izuzeta", prokomentirao je Vlatko Cvrtila.

Izvješće upozorava da se ti strani špijuni osim prikupljanjem podataka bave i tzv. aktivnim mjerama kojima „nastoje utjecati na formiranje javnog mnijenja zloporabljujući hrvatski medijski prostor za svoje interese. Tako, primjerice, nastoje utjecati na javno mnijenje glede uloge NATO-a i EU-a u aktualnim kriznim žarištima, predstavljajući hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu,“ stoji u Izvješću.

Izvješće obavještajne službe navodi također kako su i dalje „aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja, ali i šire. Pri tome postoje i kontakti prema istomišljenicima u Republici Hrvatskoj te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskim ideološkim polazištima.“ Cvrtila nije iznenađen ovom konstatacijom.

„Mene to ne iznenađuje, s obzirom da je u posljednje vrijeme bio proces rehabilitacije četničkog vojvode Draže Mihailovića, iz Haga se vratio četnički vojvoda Šešelj, dakle te skupine su dobile jedno ohrabrenje za djelovanje, i naravno da se one povezuju sa sličnim skupinama na prostoru bivše Jugoslavije, pa tako i u Hrvatskoj. To ne treba čuditi, dobro je da je SOA upozorila da tako nešto postoji i da je to jedan od sigurnosnih rizika koji potencijalno u budućnosti može proizvesti određenu opasnost", kaže Cvrtila.

Lijevi i desni politički ekstremizam u Hrvatskoj postoje, navodi se u izvješću SOE, ali zbog malobrojnosti članstva kao i slabe organiziranosti njihov potencijal za ugrožavanje sigurnosti u Hrvatskoj je minimalan.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG