Dostupni linkovi

logo-print

O Titu – bez titofobije i titolatrije


Slavko (desno) i Ivo (u sredini) Goldstein, te Ivan Lovrenović (levo)

Slavko (desno) i Ivo (u sredini) Goldstein, te Ivan Lovrenović (levo)

U zagrebačkom Novinarskom domu predstavljena je opsežna biografija Josipa Broza Tita iz pera dvojice renomiranih i dokazanih autora - publicista Slavka Goldsteina i njegovog sina povjesničara Ive Goldsteina. Radi se o djelu koje se suprotstavlja trima do sada prisutnim načinima pisanja o Titu – titofobiji, titolatriji i senzacionalizmu, i mogla bi biti prekretna, rećeno je na predstavljanju.

“Nas dvojica nastojali smo pisati istinu. Istina je cjelina, rekao je jedan veliki filozof”, podsjetio je Slavko Goldstein na predstavljanju opsežne Titove biografije što ju je napisao u suradnji sa sinom Ivom.

“Pišući takvu istinu, imajući u vidu da to mora biti cjelina, nismo zaobilazili ni dobre ni loše strane te biografije. Mislimo da smo u tom naporu da se približimo istini – a nikada je ne možete sasvim napisati – dosta uspjeli, i da se tu učinilo možda više nego što se do sada znalo.”

Knjiga na preko 700 stranica predstavljena je u prepunoj velikoj dvorani zagrebačkog Novinarskog doma. Autori – publicist i izdavač Slavko Goldstein i njegov sin, povjesničar i aktualni hrvatski veleposlanik u Francuskoj Ivo - temi pristupaju kritički, ne glorificiraju uspjehe, ali ih i ne prešućuju, kao što ne prešućuju ni Titove mane. Po njihovoj ocjeni, Tita bitno određuju otpor Hitleru i otpor Staljinu, i dok je u pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća kao jugoslavenski lider imao dobra rješenja, razdoblje od god. 1968. nadalje određuju loša rješenja i lutanja. Razdoblje partizanskog ratovanja nije prikazano apologetski, u čemu je pionirske korake napravio još Vladimir Velebit, a autori nastoje dati što cjelovitiju informaciju i o do sada slabije poznatim Titovimmoskovskim godinama.

“Knjiga oca i sina Goldsteina napisana je nasuprot trima do sada dominantnim pristupima ovoj temi – titofobiji, titolatriji i senzacionalizmu, i mogla bi biti prekretna”, ustvrdio je recenzent Ivan Lovrenović.

“Ona bi mogla – onoliko koliko to knjige uopće mogu - pridonijeti da se tema ‘Tito – Jugoslavija – komunizam’ smiri, deaktualizira u dnevnopolitičkom smislu i da iz naših bijesnih i smiješnih sukobljavanja bude premještena u područje mirnih, akribičnih historiografskih i politoloških istraživanja kojima nikada ne treba biti kraja i – valjda – i neće.”

Sasvim suprotnu ulogu knjizi namjenjuje povjesničar Goran Hutinec, koji je – da li zbog svoje struke – pesimist.

“I zbog tog svog pesimizma ja mislim da je ova knjiga ne konačan sud o Titu, nego tek prvi kamen na stazi kojom moramo krenuti da bi se racionalno suočili s time, jer mi se čini da će iracionalog pristupanja tim temama biti zapravo – sve više!”

Učesnici promocije

Učesnici promocije

Hutinčev kolega Hrvoje Klasić vjeruje da se na Titovom liku može mnogo naučiti: na manama - da nam nikada više ne treba totalitarizam i tolika koncentracija osobne moći, a na vrlinama - o važnosti imanja strategije i vizije, primjerice na prepoznavanju potencijala nesvrstanih.

“To su stvari na kojima treba učiti, na kojima se može učiti kako se pozicionirati, kako biti subjekt , a ne objekt, iz male, nebitne i ne tako bogate zemlje kako se često govorilo. Moglo se, može se, Tito je primjer i za to.”

Publicist i književnik Miljenko Jergović upozorio je da se posljednjih četvrt stoljeća o knjigama sudi, a da ih se nije pročitalo.

“Što god mi kažemo, jedni će misliti jedno, drugi drugo, a treći treće, tako da barem vi dobronamjerni ovdje – ja bih vas molio da pročitate ovu knjigu.”

U publici na predstavljanju nove knjige o Titu bilo je mnogo povjesničara i dosta osoba iz kulturnog i javnog života, među kojima i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, bivši predsjednik Stipe Mesić i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG