Dio nevladinih udruga i Hrvatska seljačka stranka prozvale su Vladu da je gotovo u tajnosti dopustila uvoz dodatnih vrsta genetski modificiranog kukuruza i pamuka u Hrvatsku. Dio nevladinog sektora se ne uzbuđuje, dok dio upozorava da je svjetski GMO lobi postigao još jednu pobjedu.
Hrvatsko je tržište bogatije za nove genetski modificirane proizvode. Prema dopuni Uredbe o razini genetski modificiranih organizama (GMO) u proizvodima, dopušten je uvoz za više vrsta GM kukuruza i pamuka. U ime Hrvatske seljačke stranke, koja je godinama najglasniji protivnik ulaska GMO hrane u Hrvatsku, njezina potpredsjednica Marijana Petir javno je postavila pitanje:
„Na koji će se način puštanje ovakvih genetski modificiranih (GM) proizvoda odraziti na ljudsko zdravlje?“
HSS, ali i nezavisni znanstvenici upozoravaju da je uredba donesena gotovo u tajnosti, ali i da je toliko nedorađena da je treba povući. Naime, pionir kritičkog odnosa prema GMO hrani u Hrvatskoj prof.dr. Marijan Jošt upozorava da je u nove GM kukuruze ugrađeno do 8 gena – do 6 za za različite Bt-proteine insekticidnog učinka i dva za tolerantnost na dva različita herbicida, pa se može logički zaključiti i da će otrovnost tih GM kukuruza biti uvećana - kako prema štetnicima, tako i prema korisnim insektima i prema ljudima zbog alergija.
Spornu Uredbu ne prate nikakvi podaci o zdravstvenoj ispravnosti tih GMO-a, pa je njena legalnost upitna, naglašava dr. Jošt.
Dio nevladinog sektora pridružio se ovom zahtjevu, međutim primjerice Zelena akcija ne vidi razloga za neko posebno nerviranje. Voditelj Info-centra Zelene akcije Eugen Vuković.
„Ta dopuna znači da su na listu dozvoljenih GMO-a dodane nove kulture. I to nije prvi puta da su dodavane nove kulture – uredba je iz 2008-me i ona je već sadržavala jednu inicijalnu listu dozvoljenih GMO kultura, onda se taj popis proširivao 2009., 2010., 2011... Nama kao udruzi za zaštitu okoliša naravno da nije drago da se odobravaju bilo kakve GM kulture, međutim u samom sustavu označavanja proizvoda koji sadrže GMO ne mijenja se ništa – i dalje oni proizvodi koji imaju više od 0,9 posto GMO-a morat će biti označeni“, navodi Vuković.
Profesor Socijalne ekologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i jedan od osnivača Zelene akcije Vladimir Lay upozorava za RSE da stvari treba sagledavati u široj pesrpektivi , jer - sve što se zbiva u nasrtaju GMO-a na Europu, pa dakle i Hrvatsku dio je dugoročne poslovne strategije multinacionalki i sa njima povezane politike.
Prodavačica i uzgajivačica povrća Radmila Zrnec
„To je samo još jedan korak u ekspanziji GMO-a prema Hrvatskoj. Ta bitka stalno traje, a ovo je jedan mali korak koji - ako stvari sagledavamo u široj strategijskoj perpektivi, a mislim da je glupo tako ne sagledavati stvari - je naprosto jedan manevar koji pacificira i otupljuje percepriju ljudi“, ocjenjuje Lay.
Doktor Lay je i protiv pristajanja na minimalne dopuštene količine GMO-a u hrani. Zašto ne bismo obavještavali o bilo kojoj količini GMO-a u hrani?
„To je stvar koja se sada ponašanjem naših novih vlasti krši, jer oni misle da to nije važno. To jest važno, jer to je sloboda izbora, a ako se za GMO vežu i određene bolesti, onda je sve jasno", rekao je on.
Pitali smo kupce na jednoj zagrebačkoj tržnici – zanima li ih ima li GMO u hrani koju kupuju?
„U pravilu me zanima, međutim svatko mi može reći – nije GMO! Bilo bi najbolje da piše.“ „U principu – ne znam, ali u principu – ako mogu, izbjegavam. Imam svoj vrt pa pokušavam uzgajati ne-GMO“, odgovaraju oni.
Prodavačica i uzgajivačica povrća Radmila Zrnec govori o svom iskustvu:
„Kupci uglavnom ne pitaju, a kada kupuješ sjeme znaš - je li GMO ili nije.“
A na pitanje da li je sjeme koje ona ima GMO, kaže: „Nije. Nije, sigurno.“
