Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska (ni)je ugrožena ilegalnim transakcijama offshore kompanija


Euro, ilustrativna fotografija

Euro, ilustrativna fotografija

Hrvatska je dio međunarodne mreže koja istražuje "Panamske dokumente" kako bi otkrila mogući kriminal, utaju poreza ili pranje novca, u koje bi bili umiješani i hrvatski građani.

Prema objavljenim Dokumentima, spominju se tri klijenta, tri kompanije, osam skrivenih vlasnika i 22 dioničara iz Hrvatske, ali osim toga ništa se drugo ne zna.

Nemamo nikakvih podataka koji mi mogli povezati korupciju u Hrvatskoj i offshore kompanije, kažu stručnjaci.

Hrvatske vlasti i istražni organi intenzivno surađuju sa europskim i svjetskim obavještajnim službama. U suradnju je uključen i hrvatski Ured za sprječavanje pranja novca, ali vlasti ne otkivaju dodatne detalje.

"U ovom trenutku sigurno ne možemo komentirati nikakve specifične, ni konkretne elemente navedenog slučaja, koji je u javnom sektoru. Sve naše institucije će marljivo raditi svoj dio posla. Umreženi smo i integralni smo dio međunarodne organizacije sličnih službi, ali konkretne detalje vam ne mogu iznositi", navodi ministar financija Zdravko Marić.

"Panamski dokumenti" je četvrti projekt Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara.

Saša Leković

Saša Leković

Istraživački novinar i aktualni predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Saša Leković, sudjelovao je u prvom i trećem – "Offshore Leaks" i "Swiss Leaks".

"Kolega iz Slovenije i ja smo radili zajedno. U Sloveniji je bilo desetak obrađenih slučajeva. Napravili smo četiri priče o hrvatskim građanima i građanima Srbije jer ih je povezivao isti dvojac ljudi iz Hrvatske, koji su kontrolirali sve kompanije o kojima je bilo riječi. Mi smo objavili imena tih ljudi, što je tu sporno, dokumente. Nikada niko od njih nije odgovarao pred zakonom i niko ih nije nikada ništa ni pitao", kaže Leković o "Offshore Leaksu".

Jedna od osoba koje se u toj priči pred tri godine spominjalo kao direktora offshore tvtke bio je nekadašnji drugi čovjek zagrebačkog HDZ-a, Davorin Tepeš, koji je medijima zanijekao bilo kakvu povezanost sa cijelim slučajem, a druga osoba koju se moglo naći u Dokumentima koji su "iscurili" bio je ugledni zagrebački odvjetnik Miroslav Plišo. Očito, istražni organi nisu u Dokumentima našli ništa za sebe.

Mediji su u to vrijeme spominjali i kako su nepoznate osobe preko offshore tvrtke s Cipra "Biretta Management Limited" neuspješno pokušali kupiti atraktivno Vjesnikovo zemljište u širem centru Zagreba. Tada se spekuliralo da bi iza ciparskog poduzeća mogao stajati tadašnji medijski tajkun Ninoslav Pavić, koji je u međuvremenu izgubio dio svog medijskog carstva.

Ivo Sanader

Ivo Sanader

Ranije se offshore tvrtke spominjalo i u kontekstu mita, što ga je mađarska tvrtka MOL dala tadašnjem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, kako bi im prepustio upravljačka prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA, pa je jedna od opcija bila da novac nije došao od Mađara, već preko ciparskih offshore tvrtki u ruskom vlasništvu.

Leković je radio i na projektu "Swiss Leaks", kada je u veljači 2015. ustanovljeno da 37 fizičkih i pravnih osoba, izravno ili neizravno povezanih sa Hrvatskom, od kojih su devet hrvatski državljani, ima ukupno 77 računa u švicarskoj filijali HSBC banke "teških" 33,2 milijuna dolara. Je li ovdje ustanovljena kakva utaja poreza ili pranje novca?

"Nismo napravili ni jednu priču jer ni jedan slučaj nismo uspjeli dokazati da je bilo nekih kriminalnih djelatnosti. Kada se spominje neka zemlja, mora se znati da to uvijek ne znači da je riječ o ljudima koji žive na području te zemlje i koji posluju na području te zemlje. Na primjer u Swiss Leaksu, od 30-tak ljudi povezanih sa Hrvatskom, bilo ih je desetak koji su nekada davno rođeni u Hrvatskoj, ali su kao djeca otišli u Ameriku. Neki od njih su se obogatili legalnim poslovima, pa su otvarali offshore kompanije, ali nismo uspjeli pronaći niti jedan dokaz kriminala. Nikada se ne prestaje raditi na tim pričama, dolaze novi projekti, ali i dalje radimo na starim dokumentima, iako se uspije dokazati neki slučaj", navodi Saša Leković.

Hrvatske institucije svjesne su opasnosti od utaje poreza i pranja novca i potencijala koji za to pružaju offshore kompanije i porezne oaze.

Prema podacima hrvatskog Ureda za sprječavanje pranja novca, oni su od 2012. do 2016. obradili 23.000 transakcija vezanih za više od 4.000 fizičkih i pravnih osoba i u raznim situacijama privremeno blokirali oko 203 milijuna kuna (oko 27 milijuna eura).

U tom razdoblju, Ured je uputio 954 zamolbe u 84 države za podacima potrebnim za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranje terorizma, a među tim državama bila je i Panama. Također, za to vrijeme Hrvatska je primila 429 zamolbi za pomoć stranih financijsko-obavještajnih jedinica.

Jelena Budak

Jelena Budak

Je li Hrvatska ugrožena ilegalnim transakcijama preko offshore kompanija? Doktorica Jelena Budak iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, temeljem dostupnih podataka, sugerira negativan odgovor.

"Povezivanje korupcije i offshore kompanija u kontekstu Hrvatske, mislim da, barem u ovom trenutku, ne možemo razgovarati o tome, niti o tome imamo bilo kakve podatke. Korupcija u Hrvatskoj jeste raširena pojava, još uvijek, o njoj se puno priča i treba se puno pričati, ali ona, zajedno sa sivom ekonomijom, utajom poreza i mnogim drugim nelegalnim aktivnostima, ona je samo jedan oblik transakcija koje mogu završiti u offshore kompanijama", zaključuje Budak.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG