Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska: Nezadovoljstvo odbacivanjem tužbe, zadovoljstvo ocjenama


Hrvatski tim tokom izricanja presude, 3. veljače 2015.

Hrvatski tim tokom izricanja presude, 3. veljače 2015.

Kompletan hrvatski državni vrh komentirao je odbacivanje tužbi za genocid protiv Hrvatske i Srbije. Izraženo je žaljenje što je hrvatska tužba odbijena, i naglašeno da je i sud pozvao da se odlučnije krene sa otkrivanjem sudbina nestalih, što je bio i hrvatski uvjet Srbiji kada se razgovaralo o mogućem povlačenju tužbi.

„Nismo zadovoljni, ali ovakav je ishod bio vjerojatan“, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je kao pravni stručnjak i sudjelovao u aktualnoj redakciji hrvatske tužbe protiv Srbije.

Na Međunarodnom sudu pravde, ICJ-u u nizozemskom gradu Den Haagu odbačene su međusobne tužbe za genocid država Hrvatske i Srbije tijekom rata u prvoj polovici devedesetih godina. Odbacivanje tužbi bilo je očekivano zbog trenutnog konzervativnog tumačenja Konvencije o genocidu od strane međunarodnih sudaca.

Ovom presudom je naime utvrđeno da se u Hrvatskoj nije dogodio genocid ni nad Hrvatima ni nad Srbima, a i suci su potvrdili – kako su je donesli na temelju dosadašnje prakse i presude u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Srbije, kojom je genocid utvrđen jedino prilikom najmasovnijeg ubojstva tijekom rata – u Srebrenici. DETALJNIJE O PRESUDI...

„Mi nismo zadovoljni činjenicom da nije utvrđen genocid, ali kada je riječ o afirmaciji našeg stanovišta kako je Hrvatska zemlja koja je stekla svoju slobodu u pravednom obrambenom ratu – tu se ništa ne mijenja, a sa druge strane vrlo nam je važno da su otpale te teze o tome da je 'Oluja' genocidna akcija. Mislim da je to isto tako vrlo važno i da se nakon presude Haškog suda prema našim generalima i kroz ovu presudu takvo što potvrdilo. Prema tome, sasvim je jasno - i to možemo gledati kao pozitivni aspekt ove presude – Hrvatska nije nastala na zločinu i genocidu“, konstatirao je Josipović.

On osim vjerojatnih povišenih tonova u medijima ne očekuje negativne posljedice presude po odnose Zagreba i Beograda, na političarima je da grade dobre odnose, ali je upozorio i da bez otkrivanja sudbine nestalih i kažnjavanja ratnih zločina nema cjelovite normalizacije.

Premijer Zoran Milanović izrazio je žaljenje što je hrvatska tužba odbijena, ali je zadovoljan što je sud konstatirao da su u agresiji na Hrvatsku počinjeni teški ratni zločini i etničko čišćenje.

„Srbijanska tužba je bila očito puno slabije utemeljena, i zato je tako i završila. Prošlo je više od 20 godina, Hrvatska je članica Europske unije, dobila je rat, ima priliku u društvu najnaprednijih i najrazvijenijih država svijeta ići naprijed i graditi sadašnjost i budućnost. Srbiji u tom smislu želimo sve najbolje! Od naših zahtjeva za utvrđivanjem sudbine nestalih u Domovinskom ratu, kao i povrata kulturnog blaga nećemo i ne možemo odustati. To je naš dug prema Hrvatskoj i moralna obaveza koja će čekati svaku hrvatsku vladu“, kazao je Milanović.

Vesna Pusić

Vesna Pusić

Nužnost da beogradske vlasti konačno počnu pomagati u otkrivanju sudbina nestalih Hrvata iz prvih godina rata u Hrvatskoj spomenuo je sud, ali i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u svojoj prvoj reakciji.

„Nadam se da će kolege u Srbiji sada i u skladu sa uputama suda prionuti na tu zadaću, a to je zadaća koja u ovom trenutku ima i najdramatičniju ljudsku dimenziju, a to je konstatiranje sudbine enstalih i raščišćavanje te tamne brojke“, prokomentirala je Pusić.

I ona, kao i predsjednik Josipović naglašavaju kako nema podjele krivnje za rat i stradanja u Hrvatskoj, jer su svi zločini počinjeni na teritoriju Hrvatske koju su napale JNA i srpske paravojne postrojbe:

„Tu podjele krivnje nema. Mi ćemo i dalje imati povijesne činjenice o agresiji, o oslobodilačkom ratu kojeg smo vodili, ali tu će biti i činjenice o zločinima i žrtvama, ne samo na našoj strani, nego i na strani civila srpske nacionalnosti“, kazao je Josipović.

Saborski zastupnik srpske manjine i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, koji je inače vrlo precizno prognozirao sadržaj presude, kaže za naš radio kako bi svaka druga presuda osim ove bila suprotna činjenicama, međunarodnom pravu i odredbama koje definiraju zločin genocida.

Dogodilo se ono što nije bilo teško predvideti. Zvaničnici Srbije govore samo o zločinima onih drugih. O zločinima uslovno rečeno “svojih” ni reči. Tako da spor između dve države nije ni posle presude izašao iz vizure međuetničkog, srpsko -hrvatskog spora.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić i predsednik RS Milorad Dodik koji je zajedno sa njim gledao prenos iz Haga, ponovili su odmah posle presude da je genocid počinjen. OPŠIRNIJE REAKCIJE IZ SRBIJE

„Ova presuda jeste otklanjanje jednog spora između Hrvatske i Srbije. Kada se dublje prouči, ona daje pretpostavke za bolja i profesionalnija suđenja za ratne zločine i etničko čišćenje, i bolja i pravednija suočavanja sa politikama koje su vođene devedesetih u ime Hrvatske i Srbije. A da li će to domaća pravosuđa i politike iskoristiti - teško mi je reći“, navodi Pupovac.

U nevladinim udrugama za ljudska prava upozoravaju da se ograničenu energiju hrvatskog i srpskog društva i vlasti ne treba trošiti na interpretacije koje odgovaraju „našoj“ strani, već ulagati u razvoj bilateralnih odnosa. Za naš radio komentira glasnogovornik Documente Eugen Jakovčić:

„Novac kojeg su Srbija i Hrvatska potrošile na proces mogao se puno bolje upotrijebiti, odnosno mogao se upotrijebiti za fond za civilne žrtve rata.Sudac Tomka upozorio je na manjkave dokaze, nepotpisana svjedočenja ili svjedočenja potpisana od strane policije što govori o potrebi daljnjeg istraživanja svih ratnih zločina. Institucije Hrvatske i Srbije trebaju uložiti veću energiju u traganje za nestalima, utvrđivanje činjenica o svim stradalima, procesuiranje ratnih zločina i podršku civilnim žrtvama rata koja je do sada bila nedostatna“, poručuje Jakovčić u ime Documente i Građanskog odbora za ljudska prava.

Nezadovoljstvo presudom izrazile su marginalne stranke desnije od HDZ-a i većina braniteljskih udruga i udruga ratnih stradalnika.

Međutim, već su se pojavile i prve razlike u interpretacijama. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić komentirao je u Hagu prvu reakciju šefa srpskog tima Saše Obradovića, također izrečenu u Hagu,kako je presuda potvrdila da je bilo zločina u „Oluji“, pa da se o njoj više ne može govoriti kao o legitimnoj vojnoj akciji.

„Prvo, ova presuda je potvrdila drugostupanjsku presudu Haškog tribunala za Gotovinu i Markača. I tu je stvar jednostavna i jasna – 'Oluja' je bila legitimna vojna operacija. Kao i kod svake vojne operacije moguće je da dođe do stradavanja, moguće je da se dogode i nekakve loše stvari. Ako je toga bilo – a bilo je, jer vi znate da imamo i neke presude hrvatskih sudova, i ako se nešto još nije procesuiralo, sigurno će se procesuirati, i dalje spekulirati o tome je potpuno apsurdno! Mi smo oslobodili svoju zemlju. To je 'Oluja'!“, naglasio je Miljenić.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG