Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska: Nema povjerenja u institucije, nema želje za angažmanom


Emina Bužinkić i Anja Gvozdanović

Emina Bužinkić i Anja Gvozdanović

Najnovije istraživanje o demokratskim vrijednostima, stavovima i obrascima ponašanja hrvatskih građana dio je međunarodnog projekta na tu temu koje se provodi u pedesetak zemalja svijeta. Dok će usporedivi rezultati biti dostupni krajem godine, u Zagrebusu predstavljeni prvi rezultati, koji među ostalim upozoravaju da su građani, a pogotovo mladi u Hrvatskoj neskloni političkom angažmanu, jer ne vjeruju da će svojim angažmanom moći nešto napraviti.

Dobar hrvatski građanin poštuje zakon, plaća porez i pomaže onima kojima je teže u životu, ali za tek svakog desetog od tisuću ispitanika i preuzimanje odgovornosti, odnosno angažman u političkoj stranci ili nevladinoj udruziodlika je dobrog građanina. Među pravima za koje preko 95 posto ispitanika misli da ih uvijek treba štititi su pravo na rad, pravo na obrazovanje, pravo na osobnu sigurnost, pravo na socijalnu zaštitu starih i ugroženih i prava žena, a danas tako aktualno pravo na azil pravo je za kojeg manje od 50 posto ispitanih hrvatskih građana misli da ga treba uvijek štititi. Slobodu govora visoko vrednuje 82 posto ispitanika, ali 89 posto ispitanika zabranilo bi javne skupove ljudi sa rasnim ili nacionalnim predrasudama, a84 posto ispitanika uskratilo bi to pravo vjerskim ekstremistima. Političari u istraživanju nisu dobro prošli, i to pomaže u razumijevanju zašto su građani neskloni angažmanu, komentirala je istraživačica iz zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja Anja Gvozdanović.

„Pouzdanost političara je prilično loše ocijenjena i smatra se da su u politici samo za ostvarenje vlastitih, a ne općih interesa. U tom smislu onda i ne čudi da ispitanici naprosto nemaju osjećaj da imaju utjecaj na politička događanja, odnosno na rad bilo kojih političkih insitucija.“

Zbog toga 80 posto ispitanika ne bi ništa napravilo da se spriječi donošenje nekog štetnog zakona, a preko 90 posto je uvjereno da im Sabor u tom slučaju ne bi ni posvetio neku ozbiljniju pozornost. Slijede potom dva podatka o mladima koji mogu biti temelj za zabrinutost – manje od 50 posto ispitanika do 30 godina starosti tvrde da se prilično dobro razumiju u domaću politiku, dok to u generaciji preko 45 godina starosti tvrdi njih 60 posto i više. Također, u generaciji preko 60 godina starosti svakog drugog ispitanika politika prilično zanima, dok u generaciju do 30 godina to vrijedi tek za svakog petog. Prosječna ocjena stanja demokracije u Hrvatskoj je nešto bolja nego pred 10 godina, ali i dalje osrednja s ocjenom 4,7 od 10, a ispitanici očekuju da se za 10 godina demokracija u Hrvatskoj podigne do ocjene 5,7 od 10. Koji su mogući zaključci?

„Primijećen je manjak participativne političke kulture i donekle zabrinjava to što se ispitanici ne bi niti upustili u neke oblike političkog djelovanja niti kada bi im se za to pružila prilika“, kaže Anja Gvozdanović.

Po ocjeni Emine Bužinkić iz inicijative Good, koja se zalaže za uvođenje Građanskog odgoja u škole, istraživanje pokazuje dalji pad političke pismenosti kod ukupne populacije, ali i kod mladih, i daje dodatne argumente da se konačno uvede Građanski odgoj u osnovne i srednje škole. Ovo istraživanje potvrđuje nalaze iz prošle godine predstavljenog istraživanja o mladima u vremenu krize, koje je pokazalo da mladi nemaju potrebna znanja o pojmovima vezanim uz demokraciju, građansko sudjelovanje i demokratsko društvo.

„Iako većina mladih prihvaća temeljne ustavne vrijednosti, i prošlo i ovo istraživanje pokazuju da oni iskazuju izrazito slabo povjerenje u određene institucije poput političkih stranaka, Vlade i parlamenta i jednako tako pokazali su slabo sudjelovanje u društvenom i političkom životu.“

Ona je najavila kako će ujesen, pred parlamentarne izbore,inicijativa Good krenuti sa kampanjom za konačno uvođenje Građanskog odgoja u škole kao obaveznog, a ne samo eksperimentalnog predmeta. Kako je aktualna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pred koji mjesec upotrijebila pojam građanina kao osobe koja živi u gradu, a ne kao subjekta političkog procesa u parlamentarnoj demokraciji, pitali smo – ne bi li bilo zgodnopredizborno napraviti malo testiranje – koliko kandidati za Sabor vladaju elementarnim pojmovima političke pismenosti u građanskom društvu?

„Mi svakako planiramo organizirati sučeljavanje kandidata na ovu temu, a ovo sa testom je izvrsna ideja. Vjerujem da ćemo je prihvatiti“, zaključuje Emina Bužinkić.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG