Dostupni linkovi

logo-print
Hrvatski premijer Zoran Milanović obišao je u utorak tri županije pogođene sušom. Očekuje se da će štete od suše u Hrvatskoj premašiti milijardu kuna, odnosno oko 130 milijuna eura. I to je rezultat nedostatka strategije, odnosno strategije koja nije pomogla, već odmogla hrvatskom agraru, kažu stručnjaci.

Kukuruz, soja, šećerna repa, ali i voće i povrće – sve je to stradalo od suše na hrvatskim poljima. Očekuje se da će i zbog situacije na svjetskim tržištima cijena hrane porasti i za desetak posto, a seljaci su u debelom minusu.

„Slavonija doslovce izgleda opustošeno. Upravo proljetne kulture koje smo sijali u četvrtom i petom mjesecu doživjele su katastrofu tako da ćemo u istočnom dijelu Slavonije bilježiti štete od 60 do 100 posto. Jako velike površine kukuruza neće imati zrna tako da je šteta tamo gdje se proizvodi zrno – stopostotna. Vjerujemo da će ukupne štete znatno premašiti milijardu kuna (130 milijuna eura)“, navodi predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brložić.
Matija Brložić

Matija Brložić


Premijer Milanović i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina posjetili su tri županije pogođene sušom. Novaca za naknadu štete nema, kazao je premijer.

„Davati bilo kakva suluda obećanja u ovom trenutku – 'Država će sve refundirati' – država za to nema novaca!“ izjavio je.

Štete od suše to su veće, jer se navodnjava tek nešto preko 1 posto zemljišta. Novaca za naknadu štete nema, ali Vlada – kao i svaka Vlada do sada – najavljuje ambiciozni projekt navodnjavanja za koji će se koristiti i novac iz europskih fondova. Sa osiguravateljima se pregovara o modelu osiguranja poljoprivrednika koji redom nisu osigurani, jer kažu da im je preskupo.

Promašena teza

Resorni ministar Jakovina najavio je da će Vlada – kako bi pomogla seljacima - požuriti sa plaćanjem 400 milijuna kuna poticaja koje duguje, da će požuriti i potpore za ovu godinu nastojati isplatiti već početkom sljedeće godine i da će zakupci poljoprivrednog zemljišta biti oslobođeni plaćanja zakupnine za ovu godinu.

Profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta Damir Kovačić kaže za RSE kako su i nedaće uzrokovane najnovijom sušom rezultat izostanka agrarne politike na razini države. Odnosno, provođen je jedan koncept koji je donio upravo suprotne rezultate.

„Mi smo zadnjih 20 godina forsirali industrijsku poljoprivredu, koliko god se govorilo o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Veliki sustavi dobili su velike novce i praktički besplatno velike akvizicije, ali kada danas pogledate – mi od svega toga nemamo jeftiniju hranu. Ti su veliki sustavi danas veliki uvoznici hrane, a da nisu potakli razvoj koje je trebao dovesti do veće proizvodnje hrane i do snižavanja cijene hrane. Mislim da je to bila jedna potpuno promašena teza, koja je međutim progurana i onda politički valorizirana - da će poduzetnici izvući našu poljoprivredu“, istaknuo je Kovačić.

Profesor Kovačić, koji je inače autor programa „Preporod hrvatskog sela“, kojeg je Sanaderova koalicijska vlada usvojila kao strateški dokument, a onda sustavno ignorirala, rezignirano zaključuje da se nije smjelo dopustiti da mala obiteljska gospodarstva praktično propadnu.

„Jer oni još uvijek imaju najviše resursa – imaju preko 70 posto zemlje, imaju preko 70 posto stočnog fonda! Dakle, i tu je bio najveći problem hrvatske agrarne politike – da nije stvarala sustave koji bi iskoristili rad tih ljudi. Pa nisu svugdje po Europi table od tisuću, dvije, deset ili petnaest tisuća hektara! Imamo u susjedstvu u Austriji i sjevernoj Italiji mala gospodarstva, ali postoje vrlo učinkoviti zadružni sustavi i ti proizvodi dolaze na tržište gdje su konkurentni, a ti ljudi i dalje žive u tim ruralnim prostorima“, kaže Kovačić.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG