Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska: Nakon upozorenja SZO stručnjaci ističu "nema mjesta panici"


Prodaja mesa, ilustrativna fotografija

Prodaja mesa, ilustrativna fotografija

Upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o vezi mesnih prerađevina sa rakom debelog crijeva i mogućoj vezi crvenog mesa s tom bolešću, ozbiljno je shvaćeno u Hrvatskoj, ali struka naglašava kako je - i ovdje, kao i u niz drugih slučajeva, u životu - sve pitanje mjere. Hrvatska ima nedovoljno iskorištene mogućnosti u zdravoj hrani, primjerice jadranske ribe i domaćeg maslinovog ulja.

Sve je pitanje mjere, odnosno količine i intenziteta konzumiranja pojedinih namirnica - kaže povodom upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije profesorica Nada Vahčić, koja na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu drži niz predmeta vezanih uz kvalitetu hrane i metode kontrole te kvalitete, i vodi Laboratorij za kontrolu kvalitete u prehrambenoj industriji.

„Pitanje je količine. Bolje je da naši potrošači jedu mješovitu prehranu. Da jedu od svega po malo. Raznolika prehrana i umjerena po količini“, navodi Vahčić.

Gospođa Viktorija radi u mesnici na zagrebačkom Kvaternikovom trgu. Kod nje se, nakon svih medijskih napisa o crvenom mesu i kancerogenosti, ništa nije promijenilo.

„Promet je i dalje isti. Inače je sve u redu i mi i dalje prodajemo. Ja vjerujem da će tako i ostati jer ljudi uopće u to ne vjeruju“, kaže Viktorija.

Izjednačavati meso i mesne prerađevine sa azbestom ili nikotinom je doista previše, slažu se proizvođači - od malih do velikih.

„Baka doživjela 82 godine, otac ima 84 godine i jedu mesu što su uzgojili sami u svojem svinjcu. Slavonija bi bila kompletno zbrisana i više ne bi bilo Slavonaca jer mi ne jedemo brancina“, ističe Vjenceslav Hruška, jedan od poznatijih slavonskih proizvođača kulena i tajnik udruge „Slavonski domaći kulin-kulen“.

Koncern „Agrokor“ je, preko velikih mesnih industrija PIK u Vrbovcu i „Belje“, postao najveći proizvođač mesa i mesnih prerađevina u Hrvatskoj i u regiji jugoistoka Europe. Ljerka Puljić, glavna operativka „Agrokora“, članica Nadzornog odbora „Agrokora“, stala je također u obranu svoje robe.

„Ovaj naš kulen koji je proizveden na tradicionalan način sigurno nije karcinogen. Mi znamo odakle dolazi meso i čime je hranjeno“, tvrdi Puljić.

Prerada mesa, ilustrativna fotografija

Prerada mesa, ilustrativna fotografija

Tamo gdje se organizirano priprema hrana u javnom sektoru - u zdravstvu i obrazovanju, već dugo vremena su svjesni upozorenja koja su, ovoga puta u nešto dramatičnijoj formi, stigla iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Novinarka „Jutarnjeg lista“ Goranka Jureško kaže da su u jelovnicima napravljena bitna poboljšanja.

„U zdravstvenim ustanovama je situacija vidno bolja nego što je bila. Razlog tomu je što su napravljeni jelovnici, kao i u vrtićima i u školama. Ima nekoliko jelovnika tijekom dana, nije jednoobrazno i neće svi pacijenti u bolnici dobiti isti ručak toga dana, nego će biti prilagođen njihovim zdravstvenim potrebama. Toga prije nije bilo. Svi su obroci izbalansirani, bez obzira što će pacijenti imati primjedbe da juha nije dovoljno masna, da nema dovoljno kruha ili da su premali komadi mesa. Svi koji su u bolnici, mogu biti sigurni da se zapravo hrane zdravije nego kod kuće“, navodi Jureško.

Hrvatska ne koristi dovoljno mogućnosti zdrave ishrane jadranskom ribom, bilo iz ulova, bilo iz uzgoja. Dok je prosječna potrošnja ribe po stanovniku u Hrvatskoj 8,5 kg, Grci godišnje pojedu 21 kg, Talijani 25 kg, Španjolci 44 kg, a Portugalci čak 57 kg godišnje.

Svega tri posto hrvatskih građana ribu jede svakodnevno, na ribu se godišnje troši oko 110 eura „po glavi stanovnika“, što ispada negdje oko četiri posto prosječnog kućnog budžeta. Od svih vrsta riba, najomiljenija je srdela, koju će kao prvi izbor odabrati svaki četvrti hrvatski građanin.

Proizvodnja maslinovog ulja, ilustrativna fotografija

Proizvodnja maslinovog ulja, ilustrativna fotografija

Druga i dalje nedovoljno zastupljena, a izuzetno zdrava namirnica je maslinovo ulje, čija potrošnja u svijetu sve više raste. U Hrvatskoj ima oko pet i po milijuna stabala maslina na 30.000 hektara, od čega je 20 posto zapušteno.

Međutim, dok je u Hrvatskoj svega 0,5 posto svih poljoprivrednih površina pod maslinama, prosjek Europske unije je osam puta veći – čak četiri posto. U Hrvatskoj se, prema dvije godine starim podacima, troši oko 1,5 litru maslinovog ulja po stanovniku, za razliku od Italije, gdje se troši preko deset litara, ili Grčke gdje se troši 18 litara po glavi stanovnika. Inače, od izbijanja krize, potrošnja maslinovog ulja u Grčkoj – pada. U Hrvatskoj sustavno, iako presporo, raste.

Vratimo se na početak - ima li mjesta panici?

„Mislim da mjesta panici nema. Ovdje ima mjesta tome da se na neki način okrenemo zdravoj prehrani, u smislu da se ponašamo zdravo, da ne trebamo pretjerano jesti. Kad se čovjek navikne na male količine hrane, onda su to količine koje su vam sasvim dostatne. U u svim istraživanjima, oni koji manje jedu, dulje žive. Treba jesti malo, treba se kretati i treba se svakodnevno izlagati sunčevoj svjetlosti. Danas ljudi žive u zatvorenim uvjetima i upravo zbog toga ne stvaramo dovoljno D vitamina“, konstatira dr. Leonard Patrilj, predstojnik Klinike za kirurgiju Kliničke bolnice „Dubrava“ u Zagrebu.

Doktor Patrilj podsjeća da je upravo D vitamin jedan od glavnih zaštitnih faktora protiv karcinoma.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG