Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska ispod svjetskog prosjeka po broju pročitanih knjiga


Ilustracija

Ilustracija

Prema posljednjim istraživanjima u Hrvatskoj, besplatne elektronske knjige čita 11 posto ljudi. To je još uvijek daleko od ozbiljne konkurencije štampanim izdanjima. No, bez obzira u kojem se obliku knjiga pojavljuje, najveći je problem što se malo čita.

Više od polovice hrvatskih građana, točnije 52 posto, nije pročitalo nijednu knjigu, u posljednju godinu dana - ističe Tamara Kraus iz GFK agencije za istraživanje tržišta:

„Prema istraživanju GFK agencije, u travnju 2013., pokazalo se da postoji pad u čitanosti. Rezultati su pokazali da je 48% Hrvata, u posljednjih godinu dana, pročitalo barem jednu knjigu, a 2011. godine ih je bilo 56%.“

Kupovina knjiga u Hrvatskoj opada i zbog sve većeg siromaštva, pa je u protekla tri mjeseca samo 19% građana kupilo knjigu, dok je taj postotak u 2011. iznosio 31%:

„Zabrinjavajuće je to da je polovica onih, koji nisu kupili knjigu, izjavila da im knjige uopće ne trebaju, da ih ne zanimaju. To je glavni razlog zašto ne kupuju.“

Zbog sve manjeg čitanja, u Hrvatskoj je pokrenuta i nacionalna kampanja Pokrenimo čitanje, u kojoj veliku aktivnost pokazuju same knjižnice, te u zadnje vrijeme bilježe rast članstva - kaže Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba, najveće mreže knjižnica u Hrvatskoj:

„Imamo besplatne upise za prvačiće. Puno radimo sa djecom. Oko 20.000 različitih tribina i događanja. Knjižnica se apsolutno mijenja, transformira i modernizira. Imamo i digitaliziranu građu, e-knjige. Dolazimo i do naših korisnika i preko Twitera ili Facebooka.“

Pa ipak, 70% čitalačke publike je starija generacija. Od studenata do penzionera, a čitalačka „rupa“ je najveća u tinejdžerskoj dobi. Voditeljica Odjela za mlade, u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici, Hela Čičko, kaže da to povezuju s odbojnošću učenika prema obaveznoj lektiri:

„Mi osobno mislimo da su te knjige previše sadržajno i jezično udaljene od interesa mladih i ne mogu pobuditi interes za čitanje.“

Potvrdila nam je to i većina zagrebačkih srednjoškolaca koje smo anketirali:

„Čak se ni lektira ne čita jer većina toga nije zanimljiva.“

„Iskreno, ne čitam baš zato što me tjeraju da ih čitam i to mi baš ne predstavlja neki užitak. Kad čitam, onda radije čitam nešto što je aktualno i što je mladima privlačno. “

„Čitam Sumrak i tako te stvari. Zato što je to drugi svijet i opustiš se. Dosta ti je opterećivanja i ovako. “


Knjižničarka Čičko potvrđuje da su fantastika, horor i razna čudotvorstva, žanrovi koji mlade najviše privlače:

„Zato što je to nekakav odmak od njihovog svakodnevnog života i njihovih obaveza. U tim bajkovitim radnjama, odnosno sadržajima, oni se mogu vrlo lako identificirati sa junacima koji su u stvari i njihovi vršnjaci i rješavati neke probleme u paralelnim svjetovima, koji u stvarnom životu nisu u mogućnosti.“

Tvrdi da je čitanost u Hrvatskoj ipak veća no što pokazuju istraživanja, te da djeca i odrasli, učlanjeni u Gradske knjižnice grada Zagreba, pročitaju godišnje oko 30 naslova.

Mia Vukmirović (14) spada u rekordere. Proglašena je najčitateljicom u 2012. godini i daleko je odskočila od generacijskog prosjeka:

„Pročitala sam 145 knjiga u protekloj godini. Uživam u čitanju i volim to tako da je to meni super.“

Većina zaustavljenih Zagrepčana, srednjih i starijih godina, uglavnom odgovaraju da nemaju vremena, ili da su knjige preskupe:

„Ništa ne čitam. Žurim se na posao.“

„Bavimo se politikom i to je sve.“


Šezdeset i četiri posto hrvatskih građana ima mogućnost i elektronskog čitanja knjiga, naime toliko ih ima računalo, smatrphone, tablete ili neki drugi uređaj ali, zasad, samo malen dio koristi te mogućnosti. Istraživanja govore da čak 90 posto populacije, nema, zasad, nikakvog interesa za e-knjigu, stiče Tamara Kraus iz GFk agencije:

„Na Internetu, od svih mogućih sadržaja, najviše čitaju dnevne novine (67%), dok e-knjigu čita njih 11%. Dakle 11% od svih onih koji mogu to čitati. Najmlađa skupina je od 15 do 23 godine. Među njima je 16% onih koji čitaju e-knjigu, dok je ovih preko 55 godina samo 2%.“

Anketirani Zagrepčani:

„Ne, zamara me, nemam koncentraciju i nemam uopće interesa čitati. “

„Da, ali me oči bole. “


Krešimir Pintarić iz Društva za promicanje književnosti na novim medijima, kaže da interes za elektroničkim knjigama ipak raste, a najčitanija besplatna elektronička knjiga u Hrvatskoj je knjiga Noama Chomskog, Mediji, propaganda i sistem, koju je na njihovim mrežnim stranicama pročitalo više od 70.000 čitatelja. Osim besplatnih izdanja na Internetu, samo jedan posto hrvatskih građana i kupuje elektroničke knjige. Malo je domaćih naslova, a i skupe su:

„Mislim da svi hrvatski izdavači nude možda tisuću naslova u elektroničkom obliku, što je stvarno zanemarljivo, obzirom kakva je ponuda elektroničkih knjiga na stranim jezicima, pogotovo engleskom. Neki nakladnici stavljaju čak i više cijene elektroničkih knjiga, nego te iste knjige u tiskanom izdanju. To je potpuno apsurdno.“

U Hrvatskoj su, zasad, u elektroničkom obliku, više tražene stručne i znanstvene knjige, beletristika manje. Voditelj projekta popularizacije e-knjige, Krešimir Pintarić:

„Rekao bih da se tehnologija ne vraća na staro. Sigurno, možda neće u potpunosti izumrijeti, ali dominacija digitalne knjige u budućnosti je potpuno izvjesna.“

No, sasvim je svejedno u kojem je knjiga obliku, važno da se čita, poručuje Suzana Biglbauer iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek:

„Nekad su knjige bile na papirusu i u kamenu, pa zašto ne bi bile i elektronske. Biće onih koji vole miris knjige. Biće onih koji će je radije slušati, ali važna je poruka.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG