Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska na Dan neovisnosti: Stanje daleko od sanjanog


Zastava Hrvatske u Europskom parlamentu na dan prisutpa zemlje EU

Zastava Hrvatske u Europskom parlamentu na dan prisutpa zemlje EU

Hrvatska 8. listopada obilježava Dan neovisnosti. U Hrvatskoj postoji puni konsenzus oko njezine samostalnosti i neovisnosti, ali i snažno prisutna svijest da sanjano blagostanje sviju što će ga donijeti tržišna ekonomija nije postignuto, jer se – dok se sanjalo – zaboravilo staru istinu kako da bi jedan mogao imati više, stotine i tisuće moraju imati manje.

Podsjetimo, pred 22 godine i jedan dan avioni tadašnje JNA raketirali su ured Franje Tuđmana na zagrebačkom Gornjem gradu, koju minutu nakon što je on tamo završio radni ručak s tadašnjim jugoslavenskim premijerom Antom Markovićem i tadašnjim predsjednikom jugoslavenskog predsjedništva Stipom Mesićem. Sljedećeg dana Sabor je na sjednici na tajnoj lokaciji jednoglasno donio odluku o razdruživanju od Jugoslavije i o proglašenju hrvatske neovisnosti.

Profesor hrvatske povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Ivo Banac, koji se u protekle dvije decenije i politički angažirao kao liberal, podsjeća u izjavi za RSE da je Hrvatska 1991. godine napustila jednu federaciju koja je tada već nekoliko godina bila u raspadanju.
Ivo Banac, foto: Index.hr

Ivo Banac, foto: Index.hr


„A gdje je Hrvatska otišla? Ona je otišla prema nezavisnosti koju naravno sama mora definirati. Problemi koji su nastali sa nezavisnošću zapravo su teret jedne generacije koja nije najbolje iskoristila prednosti. Netko će reći – zbog okolnosti, a ja bih rekao - zbog toga što vodstvo nije bilo spremno na stanovita odricanja i na prihvaćanje jedne mnogo šire demokratske vizije“, rekao je Banac.

Politički analitičar Davor Gjenero kaže pak za RSE kako je Hrvatska do kraja prihvatila euroatlantsku,a ne euroazijsku orijentaciju.

„Ne postoji ni jedan razlog za dovođenje u pitanje koncepta neovisnosti i koncepta euroatlantskog određenja Hrvatske,“ naglašava Gjenero.

„Za razliku od drugih zemalja u regiji koje ne znaju da li se opredijeliti za euroatlantizam ili euroazijatizam i o tome nisu donijele definitivnu političku odluku o tome, Hrvatska je davno donijela odluku o svom euroatlantskom usmjerenju.“

Hrvatska je ciljeve svog euroatlantizma ostvarila, procjenjuje Gjenero – uspostavila je državu koja je razmjerno stabilna i koja je lišena onog tipa nestabilnosti koji je uvijek obilježavao Balkan i koji je karakterizirao posljednje godine Hrvatske u Jugoslaviji i Hrvatsku u prvim godinama njezinog postojanja.

„Ti problemi su riješeni, nikakav okvir balkanske integracije više nije aktualan za Hrvatsku i Hrvatska je sa tim dijelom povijesti koji je trajao od 1914. do 1995. definitivno završila.“

Veliki dio krivice na političkim elitama

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever podsjeća u izjavi za RSE da su mnogi hrvatski građani očekivali da će već samom uspostavom kapitalizima poteći med i mlijeko, i da nisu ni pomišljali na brutalne strane kapitalizma. Potom je došao rat i gubitak nekadašnjeg tržišta, pa pretvorba i privatizacija koje su po nekima imale još pogubnije rezultate po hrvatsku ekonomiju nego ratna razaranja, podsjeća naš sugovornik.

Krešimir Sever, foto: Enis Zebić

Krešimir Sever, foto: Enis Zebić

„Iz svega toga izvlačimo posljedice koje su loše po većinu hrvatskih građana. U Hrvatskoj je danas 325.000 nezaposlenih, oko 70.000 ljudi radi za minimalnu plaću koja još uvijek nije dosegnula ni 3.000 kuna (400 eura), prosječna mirovina je nešto oko 2.200 kuna (nešto više 300 eura), dakle apsolutno nedovoljno za život, većini hrvatskih građana, njih oko tri četvrtine nedostaje čak otprilike jedna četvrtina prihoda da bi pokrili svoje redovite mjesečne rashode, ne daj bože nekakvih izvanrednih.“

Od početka krize ugašeno je gotovo 130.000 radnih mjesta, mladi odlaze trbuhom za kruhom, a oni ostaju u zemlji sve se kasnije osamostaljuju i zasnivaju obitelj, sve je manje stalnog radnog odnosa i sve više rada na određeno vrijeme, pobraja Sever.

„A tome još pridodajmo stanje hrvatskog radnika danas koji se boji za svoje radno mjesto i koji se boji sindikalno organizirati. I kada sve to pogledamo, onda vidimo da je stanje u zemlji daleko od onoga o kojem su sanjale generacije – kada je riječ o neovisnosti, daleko od onoga o čemu su sanjali oni koji su stradali u ratu, ostavili zdravlje u njemu ili ostali bez domova... Činjenica je da za to najveći dio krivice snose ipak različlite političke elite na vlasti i te njihove čudne sprege sa dijelom poslodavaca.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG