Dostupni linkovi

logo-print

Kontroverze oko humanitarne akcije za Noru Šitum


Sa jedne od akcija podrške maloj Nori, Varaždin, foto sa Facebooka

Sa jedne od akcija podrške maloj Nori, Varaždin, foto sa Facebooka

Humanitarna akcija za prikupljanje sredstava za liječenje teško oboljele djevojčice Nore Šitum, koja je ovog proljeća angažirala tisuće hrvatskih građana – od sportskih i estradnih zvijezda do takozvanih običnih ljudi – iznova se našla u središtu pozornosti javnosti. Roditelji djeteta, koje je u međuvremenu podleglo opasnoj bolesti, optužuju nevladinu udrugu na čiji račun išao prikupljeni novac – za pronevjeru i malverzacije.

Petogodišnjoj Zadranki Nori Šitum potkraj prošle godine dijagnosticirana je akutna limboflastična leukemija. Liječila se u Zagrebu, bez uspjeha. Posljednja nada bila joj je nova eksperimentalna terapija u Dječjoj bolnici u Philadelphiji.

Zdravstveno osiguranje ne pokriva eksperimentalno liječenje, a trošak je izuzetno visok – 575.000 dolara, oko 3,3 milijuna kuna. U humanitarnoj akciji prikupljeno je dvostruko više - preko 7 milijuna kuna - mala Nora Fora ili Strašni Lav, kako su je zvali roditelji, otišla je na liječenje, ali – na žalost - bez uspjeha. U proljeće je umrla u bolnici u Sjedinjenim Državama.

Kako sav prikupljeni novac nije potrošen, roditelji su najavili osnivanje „Zaklade Nora Šitum“ za skrb o svoj djeci oboljeloj od malignih bolesti. Sve je zvučalo idealno, a onda je Norina majka Đana Atanasovska optužila Jasminku Žužić, predsjednicu nevladine udruge „Hrabro dijete“, preko čijeg računa je novac skupljan, za malverzacije s tim novcem.

„Zahvaljujem vam što uspješno obmanjujete mene i javnost već nekoliko mjeseci! Zahvaljujem vam što bacate sjenu na sve ono dobro što su ljudi učinili za Noru i za svu ostalu djecu!“, poručila je Atanasovska.

Predsjednica udruge „Hrabro dijete“ iz Nove Gradiške, koja okuplja roditelje djece s malignim oboljenjima, Jasminka Žužić odbija optužbe i tvrdi da preostali novac nije trošen nenamjenski i da je sve čisto i po zakonu.

„Pa si ja mislim – da li je danas uopće dobro raditi dobra djela, ili je bolje ležati kod kuće, igrati se na Fejsu, pljuvati, a da prije toga niste vidjeli drugu stranu. To je strašno!“, tvrdi Jasminka Žužić.

Dakle, Norini roditelji i predsjednica „Hrabrog djeteta“ tvrde suprotno. Udruga je odmah objavila stanje na računu, po kojem se vidi da preostali novac nije potrošen.

Reagirajući na izuzetno medijsku pozornost koju je ovaj slučaj izazvao, inspekciju poslovanja udruge najavili su i policija i Ministarstvo financija, i tu će se vidjeti tko je u pravu, a tko u krivu.

Novinarka portala forum.tm Melisa Skender, koja je priču o maloj Nori pratila od početka, upozorava u izjavi za naš radio da - na žalost – sustav u ovakvim slučajevima nije dobro postavljen.

„Problem je u tome što mi kao javnost koja je ta sredstva skupila nemamo uvida u evidenciju uplata i isplata. I tu mislim da je problem – kada se rade takve humanitarne akcije, u pravilniku koji propisuje kako one funkcioniranju nigdje ne stoji specificiranje tih uplata i isplata, što mislim da je bitno“, konstatira Melisa Skender.

Ona sugerira da se u takve humanirane akcije uključi i država, pa da – primjerice - preostali prikupljeni novac iz humanitarnih akcija ide u neki državni fond koji bi mogao urgentno reagirati, a mogućnost potencijalnih malverzacija bila bi bitno manja. Hoće li kontroverze oko ove humanitarne akcije odbiti neke potencijalne donatore od sudjelovanja u budućim sličnim inicijativama, zanimalo nas je.

Kolegica Skender podsjeća da je i primjerice u akciji prikupljanja novca za umjetne pužnice za djecu s oštećenjem sluha bilo priča o malverzacijama, ali da to dobre ljude nije obeshabrilo:

„Ljudi su i nakon toga za Noru Šitum u tih tjedan dana uspjeli skupiti milijune. Dakle, ja vjerujem da je ta neka potreba u nama da pomognemo ljudima veća od bilo kakve sumnje. Ali, kada se već apelira na to što imamo u sebi, onda mislim da bi trebalo igrati do kraja pošteno: Mislim da mora postojati način da javnost u to dobije uvid, baš zato da bi se ovakve priče ubuduće izbjegle.“

Najbolja varijanta bila bi da javno zdravstvo ima dovoljno novca i za ovakve slučajeve. Ali čini se da su trendovi – i to ne samo u Hrvatskoj – sasvim suprotni.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG