Dostupni linkovi

Hrvatska: Kako zaposliti srpske povratnike


Veljko Džakula, Igor Palija i Davor Gjenero

Veljko Džakula, Igor Palija i Davor Gjenero

Srpski demokratski forum predstavio je rezultate istraživanja o zaposlenosti manjina u javnom sektoru u ratom zahvaćenim dijelovima Hrvatske. Osim u Hrvatskom podunavlju, udio pripadnika manjina u javnom sektoru mnogo je manji nego što je udio manjina u ukupnom stanovništvu. U tim područjima jedina radna mjesta i jesu u javnom sektoru, što pripadnike manjina stavlja u posebno tešku poziciju.

Dosadašnji model pozitivne diskriminacije pri zapošljavanju manjina u državnoj i javnoj službi koji u svom članku 22 daje Ustavni zakon o manjinama nije postigao svoj cilj, upozoreno je na okruglom stolu o zapošljavanju manjina u državnim i javnim službama, i potrebno je uvesti i dodatne mehanizme.

U Hrvatskom podunavlju udio zaposlenih u državnim i javnim službama odgovara udjelu manjina u stanovništvu, situacija je osjetno lošija sa trendom poboljšanja u Lici, Kordunu i Baniji, a najlošija je u šibenskom i zadarskom zaleđu.

„Na Baniji, koja je imala relativno 'pitom' povratak Srba, dakle ne tako velika rušenja, ne tako tvrd doček, mnoge stvari su se rješavale mnogo brže nego u nekim drugim sredinama, pa opet imamo katastrofalne rezultate što se tiče zapošljavanja Srba povratnika“, naveo je voditelj istraživanja, aktivist Srpskog demokratskog foruma Igor Palija.

U Dvoru na Uni Srbi čine 61 posto stanovništva, a svega 26 posto radi u državnoj ili javnoj službi, u bivšem Gvozdu, a sada opet Vrginmostu Srba je 58 posto, a svega 14 posto onih koji rade u državnoj i javnoj službi su Srbi, u Hrvatskoj Kostajnici Srba je 16 posto,ali među zaposlenima u državnoj i javnoj službi svega ih je 6 posto!

Istraživan je kompletan državni i javni sektor - od općine, dječjeg vrtića i Crvenog križa do pošte, gruntovnice i šumarije:

„Mimo javnog sektora, postoji još možda 10 radnih mjesta u nekoj trgovini, u nekoj pekari, u kafiću i u kladionici i – to je sve! Znači, ako te nema u javnom sektoru, nema te nigdje. Živiš u socijalnoj izolaciji, društvenoj mimikriji i nekom posebnom polusvijetu.“

Kako izmijeniti situaciju nabolje? Nezavisni analitičar i stručni suradnik na projektu Davor Gjenero predlaže da su uz postojeće mehanizme pozitivne diskriminacije uvede i tri dodatna mehanizma kojima bi se pospješilo zapošljavanje manjina: prvo – voditi posebnu pozornost na potrebe ratom pogođenih dijelova Hrvatske kod apliciranja za strukturne fondove Europske unije, drugo - uvesti praksu socijalnog poduzetništva gdje bi se uz pomoć lokalne ili regionalne zajednice osnovalo djelatnost koje neće donositi neku dobit, ali će kroz zaposlenost i integraciju u radni proces održati manjinsku zajednicu i – kao treće – uvesti pozitivnu diskriminaciju i u privatni sektor.

„U Hrvatskoj je bilo projekata poticanja zapošljavanja, ali nije postojao niti jedan projekt u kojem bi se poslodavce u profitnom sektoru potaklo da primijene vrednote članka 22, dakle model pozitivne diskriminacije i pri zapošljavanju u biznis-sektoru", kazao je Gjenero.

Ovo istraživanje i mjere koje se predlažu dio su šire Platforme za demografsku obnovu Srba u Hrvatskoj, koju je predstavio Srpski demokratski forum. Njegov predsjednik Veljko Džakula o ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazi srpska manjina u Hrvatskoj kaže:

„Vi vidite da smo mi 53 godine u prosjeku starosti, Hrvati 41 godinu, a na ovom ratom pogođenom prostoru na kojem smo radili istraživanje prosjek starosti srpske populacije je 62 godine, što znači - zajednica koja odumire! Pa nije valjda cilj ove države da to prepusti stihiji, već da poduzme određene mjere! A kada te mjere budu pokrenute, nećemo mi biti privilegirani, već će i dobar dio Hrvata u tim mjestima i sami bolje proći.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG