Iako su inicijative za socijalne prosvjede u Hrvatskoj - većinom pokrenute preko Facebooka - započele već negdje krajem 2008. godine, do sada nije bilo nekih ozbiljnijih prosvjeda.
Analitičari objašnjenje nalaze u institucijama koje u Hrvatskoj - za razliku od BiH - ipak funkcioniraju i borbi protiv korupcije koja nije samo mrtvo slovo na papiru.
"Institucije političkog sustava funkcioniraju, a borba protiv korupcije materijalizirala se u sudskim procesima protiv do jučer najviših dužnosnika, i to je ono što Hrvatsku razlikuje od Bosne i Hercegovine, i to je ono što govori da u Hrvatskoj neće doći do ponavljanja grčkog ili bosanskog scenarija. „Ono što je slično u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini je visoka nezaposlenost koju se ne može umanjiti ili odgoditi slanjem mladih na dalje školovanje, i nesposobna vlada koja ne uspijeva promijeniti ekonomske tokove“, kaže za naš radio politički analitičar i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivan Rimac.
„Jedino što ide na ruku sadašnjoj situaciji u Hrvatskoj je da se korupcija unutar političkih struktura uspješno kanalizira u razrješavanje kroz pravosudni sustav, a postoji i izvjesna naznaka nekakvog pozitivnog rješenja u vidu toga što je Hrvatska integrirana u Europsku uniju. Na žalost, to se rješenje zasniva na ideji – možete ići tražiti posao i u druge europske zemlje, a ne zasniva se na napretku ekonomije u Hrvatskoj“, ocjenjuje Rimac.
Rimac upravo u blokadi institucija u Bosni i Hercegovini – uz nezavidnu socijalnu situaciju – vidi možda onaj drugi uzrok aktualnom nezadovoljstvu i buntu:
„U Bosni i Hercegovini, bez obzira kakvi političari bili, institucije su skrojene tako da su one jednostavno u blokadi i jedino će vjerojatno nekakav novi Dayton moći pomaknuti institucijsku konfiguraciju u efikasniji sustav“, konstatira Rimac.
U Hrvatskoj su dvije inicijative reagirale na događaje u Bosni i Hercegovini – Facebook inicijativa „Bosna je krenula, krenimo i mi u prosvjede“ u četvrtak u 18 sati na zagrebačkom Cvjetnom trgu organizira skup potpore radničkim prosvjedima u BiH, i do sada su skupili nešto preko 13.000 „lajkova“.
Nezavisno od njih, Facebook inicijativa „Započnimo masovne prosvjede u Hrvatskoj, ugledajmo se na Tuzlu i Ukrajinu“ najavljuje prosvjede u većim gradovima Hrvatske u subotu 15. veljače, i imaju oko 10.500 „lajkova“.
Osječki gradonačelnik Ivica Vrkić, izabran s potporom Socijaldemokrata, tvrdi da je najava prosvjeda u Osijeku u sklopu ove inicijative rezultat telefonskih instrukcija Branimira Glavaša iz Mostara.
Najave masovnih prosvjeda u Hrvatskoj nisu novost. Od kraja 2008. kreću većinom Facebook inicijative – počelo je sa jednom karakterističnog naziva –„Stegnite vi remen, bando lopovska!“, ali ni u toj prvoj inicijativi tada se nije uspjelo skupiti više od dvije ili tri tisuće ljudi na Trgu bana Jelačića i po par desetaka do par stotina na još nekoliko mjesta po Hrvatskoj.
Prijetnje grčkim scenarijem – u prvom redu od strane sindikalista - traju od listopada 2010. godine, obnovljene su sada kada Vlada ne odustaje od izmjena Zakona o radu.
U proljeće 2011. šetalo se Zagrebom i prosvjedovalo pred HDZ-om, SDP-om i stanovima viđenijih političara, ali osim paljenja zastave Europske unije nije bilo incidenata. I tu je inicijativa krenula od Facebook grupa.
Da klima nije blizu socijalnoj eksploziji i buntu govore i par dana stara istraživanja javnog mnijenja, kako manje od 30 posto ispitanika podržava najavu generalnog štrajka u organizaciji sindikata. Najveću potporu ta inicijativa ima u dobnoj skupini od 18 do 30 godina.
Analitičari objašnjenje nalaze u institucijama koje u Hrvatskoj - za razliku od BiH - ipak funkcioniraju i borbi protiv korupcije koja nije samo mrtvo slovo na papiru.
"Institucije političkog sustava funkcioniraju, a borba protiv korupcije materijalizirala se u sudskim procesima protiv do jučer najviših dužnosnika, i to je ono što Hrvatsku razlikuje od Bosne i Hercegovine, i to je ono što govori da u Hrvatskoj neće doći do ponavljanja grčkog ili bosanskog scenarija. „Ono što je slično u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini je visoka nezaposlenost koju se ne može umanjiti ili odgoditi slanjem mladih na dalje školovanje, i nesposobna vlada koja ne uspijeva promijeniti ekonomske tokove“, kaže za naš radio politički analitičar i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivan Rimac.
„Jedino što ide na ruku sadašnjoj situaciji u Hrvatskoj je da se korupcija unutar političkih struktura uspješno kanalizira u razrješavanje kroz pravosudni sustav, a postoji i izvjesna naznaka nekakvog pozitivnog rješenja u vidu toga što je Hrvatska integrirana u Europsku uniju. Na žalost, to se rješenje zasniva na ideji – možete ići tražiti posao i u druge europske zemlje, a ne zasniva se na napretku ekonomije u Hrvatskoj“, ocjenjuje Rimac.
Rimac upravo u blokadi institucija u Bosni i Hercegovini – uz nezavidnu socijalnu situaciju – vidi možda onaj drugi uzrok aktualnom nezadovoljstvu i buntu:
„U Bosni i Hercegovini, bez obzira kakvi političari bili, institucije su skrojene tako da su one jednostavno u blokadi i jedino će vjerojatno nekakav novi Dayton moći pomaknuti institucijsku konfiguraciju u efikasniji sustav“, konstatira Rimac.
U Hrvatskoj su dvije inicijative reagirale na događaje u Bosni i Hercegovini – Facebook inicijativa „Bosna je krenula, krenimo i mi u prosvjede“ u četvrtak u 18 sati na zagrebačkom Cvjetnom trgu organizira skup potpore radničkim prosvjedima u BiH, i do sada su skupili nešto preko 13.000 „lajkova“.
Nezavisno od njih, Facebook inicijativa „Započnimo masovne prosvjede u Hrvatskoj, ugledajmo se na Tuzlu i Ukrajinu“ najavljuje prosvjede u većim gradovima Hrvatske u subotu 15. veljače, i imaju oko 10.500 „lajkova“.
Osječki gradonačelnik Ivica Vrkić, izabran s potporom Socijaldemokrata, tvrdi da je najava prosvjeda u Osijeku u sklopu ove inicijative rezultat telefonskih instrukcija Branimira Glavaša iz Mostara.
Najave masovnih prosvjeda u Hrvatskoj nisu novost. Od kraja 2008. kreću većinom Facebook inicijative – počelo je sa jednom karakterističnog naziva –„Stegnite vi remen, bando lopovska!“, ali ni u toj prvoj inicijativi tada se nije uspjelo skupiti više od dvije ili tri tisuće ljudi na Trgu bana Jelačića i po par desetaka do par stotina na još nekoliko mjesta po Hrvatskoj.
Prijetnje grčkim scenarijem – u prvom redu od strane sindikalista - traju od listopada 2010. godine, obnovljene su sada kada Vlada ne odustaje od izmjena Zakona o radu.
U proljeće 2011. šetalo se Zagrebom i prosvjedovalo pred HDZ-om, SDP-om i stanovima viđenijih političara, ali osim paljenja zastave Europske unije nije bilo incidenata. I tu je inicijativa krenula od Facebook grupa.
Da klima nije blizu socijalnoj eksploziji i buntu govore i par dana stara istraživanja javnog mnijenja, kako manje od 30 posto ispitanika podržava najavu generalnog štrajka u organizaciji sindikata. Najveću potporu ta inicijativa ima u dobnoj skupini od 18 do 30 godina.
