Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska i susjedi nakon 1.srpnja: Nova pravila robne razmjene


Ilustracija

Ilustracija

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Europa 1. srpnja stiže na granice Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Iako to još uvijek neće biti „tvrda“ šengenska granica, na snagu stupaju viši standardi i nova regulativa u putničkom i robnom prometu.

Posljedice nove europske granične karte najviše će osjetiti proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini i Srbiji, ali još više u samoj Hrvatskoj koja, ulaskom u Europsku uniju, gubi povoljan položaj na tržištu CEFTA-e. Na koji se način Hrvatska sprema za promjenu odnosa sa regionalnim susjedima i šta je posebno u fokusu?

Hrvatska je uputila zahtjev zemljama Europske unije da se građanima Bosne i Hercegovine i nakon 1. srpnja omogući prelazak granice samo s osobnom iskaznicom, ali to više nije u rukama Zagreba, nego Europske unije, ističe Ivana Crnić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske:

„Nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, vodimo računa o našim susjedima. Razgovaramo o mogućnostima da i nakon ulaska Hrvatske u EU, državljani BiH, ali i ostali, koriste osobne iskaznice za ulazak ili prolazak kroz Hrvatsku, da im se omogući isti režim koji je bio omogućen državljanima Hrvatske nakon ulaska Slovenije ili Mađarske, a prije toga i Italije u Šengen", pojašnjava Ivana Crnić.

O graničnim prijelazima i pograničnom režimu posljednjih se mjeseci vode intenzivni razgovori s Vijećem ministara Europske unije i susjednim državama, osobito s Bosnom Hercegovinom s kojom Hrvatska ima i najdužu granicu, dužu od 1.000 kilometara. Zadnji takav sastanak održan je 15. travnja, u Zagrebu:

„Cilj je omogućiti stanovnicima pograničnog područja da na lakši način prelaze našu zajedničku državnu granicu.“

Hrvatska 1. srpnja ulazi i u jedinstveno carinsko područje Europske unije. Ukida se sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe između RH i ostalih članica Europske unije, ali uvode europske regulative za putnike iz trećih zemalja.

Oni će od 1. srpnja preko hrvatske granice, a to znači nove granice Europske unije, za osobne potrebe, bez naplate carine i PDV-a, moći prenijeti robe do vrijednosti od 300 eura po putniku, a u zračnom i pomorskom prometu do 430 eura.

Novinar Poslovnog dnevnika, Vladimir Nišević, ističe da 1. srpnja i neće imati tako drastične efekte, na osobnoj razini, za građane i putnike iz susjednih zemalja, jer to, još neko vrijeme, ipak, neće biti tvrda šengenska granica:

„Pojačat će se neke stvari u smislu prijenosa cigareta jer će kod nas cigarete za građane poskupiti, ali se neće to ništa dogoditi niti 1.7. niti 1.9. Sve države su imale period prilagodbe, pa će ga dobiti i Hrvatska", kaže Nišević.

Klek-Neum granica BiH i Hrvatske

Klek-Neum granica BiH i Hrvatske

Građani koji žive u graničnom području BiH i Hrvatske dobit će specijalne propusnice za prelazak granice, a dubina pograničnog područja trebala bi biti do 30 kilometara. Sve će to biti određeno posebnim pravilnikom i sporazumom koji bi se trebao potpisati do kraja svibnja.

Mijenjaju se i uvjeti zapošljavanja radnika iz susjednih zemalja, objašnjava Ivanka Zlatec iz Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje:

„Obzirom na ulazak Hrvatske u EU, pretpostavka je da će se po pitanju tržišta rada sa tim zemljama sklapati i bilateralni sporazumi, koji će biti vezani za razmjenu informacija ili same radne snage, koji će uvoditi kriterije pod kojima će se to moći događati", navodi Ivanka Zlatec.

Zidovi nikom nisu u interesu

Najveće promjene očekuju proizvođače poljoprivredno-prehrambenih proizvoda - potvrđuje savjetnica hrvatskog ministra poljoprivrede, Zvjezdana Blažić:

„Obzirom na trgovinsku razmjenu i na snagu hrvatskih brendova i proizvoda, proizvođača koji su snažno prisutni na tržištima CEFTA-e, tu dolazi do značajnog rasta carina. Rekla bih da će ipak time biti pogođeni u većoj mjeri hrvatski proizvođači jer će njihove cijene ipak biti nešto više. Možda će se morati odreći velikog dijela svoje marže da bi mogli biti konkurentni na tržištu. Tu će naročito biti u nepovoljnoj poziciji i cigarete, ali i određene vrste mliječnih proizvoda.“

Ovog časa, ističe savjetnica Blažić, Hrvatska, preko Europske komisije, pregovara da se štete ublaže:

„Vode se intenzivni pregovori sa svim zemljama CEFTA-e da se koncesije, koje je Hrvatska imala u svom ugovoru prema CEFTA-i, prenesu na sve zemlje EU. Vjerujemo da će kroz te pregovore i hrvatskim proizvođačima ipak biti omogućeno da taj prvotni udar puno lakše podnesu. Što se tiče proizvođača iz BiH, gdje je prisutan određeni uvoz u Hrvatsku, biće problema u onim proizvodima koji nemaju europske standarde i brojeve, a to se odnosni prvenstveno na proizvođače mlijeka i mesa", pojašnjava Blažić.

Hrvatska, nastavlja Blažić, dobro zna koliko koštaju sve te prilagodbe, ali bez toga nema više ulaska na hrvatsko tržište jer ono 1. srpnja postaje, europsko:

„To zahtijeva vrlo visoke troškove u samoj proizvodnji, u logistici, u distribuciji proizvoda. U kolikoj mjeri će se to dokazivati, ne znam, ali tu su posebne inspekcije i posebni pravnici. Njihovi proizvođači to moraju savladati.“

Dio analitičara misli da se negativni efekti prenaglašavaju i u Hrvatskoj i kod njezinih susjeda. Točno je da najveće hrvatske tvrtke, kao Agrokor, već imaju svoje pogone u BiH i Srbiji, kako bi izbjegli carine na tržištu CEFTA-e.

Preseljenje najavljuje i Dukat, Gavrilović, Kraš, što znači otvaranje novih radnih mjesta u susjednim državama, ali i gašenje oko 4.500 radnih mjesta manje u Hrvatskoj.

Predstojnik hrvatskog Državnog ureda za trgovinsku politiku, Denis Čajo, naglašava važnost i konstruktivnih razgovora sa susjedima jer, kaže, nikome nisu u interesu „zidovi“, već slobodna trgovina:

„Ulazak Hrvatske u EU prilika je za Hrvatsku i za te zemlje. Nije cilj da se i na jednoj i na drugoj strani podignu barijere, već da raste suradnja", napominje Čajo.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG