Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska i Slovenija o Ljubljanskoj banci: Prvo inventura, pa razgovori o štednji


Zastava Slovenije ispred zgrade Nove ljubljanske banke

Zastava Slovenije ispred zgrade Nove ljubljanske banke

Hrvatska i Slovenija započele su u utorak pregovore o rješavanju takozvane „prenesene“ štednje hrvatskih štediša u zagrebačkoj filijali Ljubljanske banke. Slovenija inzistira da se to pitanje tretiira kao dio sukcesije bivše Jugoslavije, a ako Hrvatska ne pristane na taj ultimatum, Slovenija će odbiti ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom.

Prvo inventura, pa onda razgovori kako riješiti problem, zaključak je prvog sastanka hrvatskih i slovenskih eksperata o tzv. „prenesenoj štednji“ Ljubljanske banke.

Radi se o otprilike 280 milijuna eura koliko s kamatama iznosi štednja u nekadašnjoj filijali Ljubljanske banke u Zagrebu. Kada je slovenska država posebnim Ustavnim zakonom početkom devedesetih godina zabranila da se isplaćuje štednju štedišama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dio tih štediša prenio je svoja potraživanja na dvije velike i više manjih hrvatskih banaka. Hrvatske banke traže sada taj novac od Slovenaca, a Slovenci odbijaju i tvrde da je sve to dio sukcesije socijalističke Jugoslavije.

A ako Hrvatska ne pristane na takvo tumačenje, slovenski parlament neće ratificirati hrvatski pristupni ugovor sa Europskom unijom i onda – ništa od hrvatskog članstva 1. srpnja sljedeće godine. S takvom prtljagom održan je danas u Otočcu ob Krki, nedaleko hrvatsko-slovenske granice, prvi sastanak eskperata što su ih dvije Vlade imenovale - savjetnika u Hrvatskoj narodnoj banci Zdravka Rogića i predsjednika Udruženja banaka Slovenije Franca Arhara.

Zajednički je zaključak da prvo treba napraviti kompletnu inventuru svega što se u protekla dva desetljeća dešavalo na ovom planu – svih događaja, dokumenata i dogovora, kao i neuspješnih pregovora pred Bankom za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Zdravko Rogić, inače glavni hrvatski bankarski ekspert za pitanje sukcesije.

„Ono što Hrvatska ne neki način traži, to je da se priznaju normalne obaveze koje u pravnoj državi ima matična banka prema filijali“, kaže Rogić.

Ili – prevedeno na normalni jezik – ako su svoju štednju dobile štediše Ljubljanske banke u centrali u Sloveniji, u pravnoj državi trebale bi je moći dobiti i štediše iz filijala izvan Slovenije. I slovenski ekspert France Arhar zalaže se za pravnu državu.

„Naš je interes da se pokaže što je uloga pravne države. To je važno za perspektivu obje strane, pa i trećih osoba“, kazao je Arhar.

Slovenski motivi

Zanimljivi su bili i komentari povodom slovenskog ultimatuma da se ovo pitanje prebaci u sukcesiju, a da se Novoj ljubljanskoj banci dopusti ulaz na hrvatsko tržište, pa da će Slovenija tek onda ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom.

Tabla Hrvatske narodne banke, foto: zoomzg

Tabla Hrvatske narodne banke, foto: zoomzg

​Središnja hrvatska banka ne odustaje od stava što ga je artikulirao donedavni guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski – da je Nova ljubljanska banka kao sljednica Ljubljanske banke apsolutno dobrodošla u Hrvatsku, čim vrati novac svojim štedišama.

Arhar je kazao kako se – što se tiče ratifikacije pristupnog ugovora – podrazumijeva slobodni protok kapitala. Rogić je pak kazao kako će – čim Hrvatska postane punopravnom članicom Unije – Nova ljubljanska banka moći ući na hrvatsko tržište, ali – ako se ovaj problem ne riješi – ona će ući na hrvatsko tržište opterećena nepovjerenjem i lošom reputacijom. Inače, Europska unija kazala je kako je ovo pitanje isključivo bilateralno - između dviju država.

Radi se isključivo o „prenesenoj štednji“, a individualni postupci štediša protiv Ljubljanske banke, kojih ima i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, nisu predmet razgovora koji su danas započeli.

Komentator riječkog Novog lista Denis Romac kaže za RSE kako je hrvatska pozicija ovdje oslabljena, jer je bivša HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor pred 2 godine željela prekinuti dvogodišnju slovensku blokadu hrvatskog puta u Europsku uniju, i potpisala nešto što nije smjela.

„Ona je svojim pristankom da se to pitanje rješava unutar pregovora o sukcesiji vratila kotač unatrag zbog toga što je od početka hrvatska službena pozicija bila da je riječ o imovinsko-pravnom odnosu, a ne o sukcesijskom problemu“, ističe Romac.

Slovenski je motiv, osim što žele otkloniti svaku mogućnost da vrate tuđi novac, i to što Nova ljubljanska banka zbog teške krize bankarskog sektora u Sloveniji ide u privatizaciju, pa se njen većinski vlasnik – država – želi osloboditi ovog „repa“ iz prošlosti, kako bi je lakše prodao.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG