Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska i dalje uvozi sve voće, osim mandarina


Mandarine, ilustrativna fotografija

Mandarine, ilustrativna fotografija

Službeni podaci upozoravaju da je proizvodnja većine važnijih vrsta povrća i voća u Hrvatskoj osjetno smanjena u prošloj godini. Dok u resornom ministarstvu tvrde da su glavni uzrok smanjenju proizvodnje loše vremenske prilike, proizvođači optužuju državu za maćehinski odnos.

Šljiva je u prošloj godini proizvedeno 75 posto manje nego godinu ranije, trešanja 68 posto manje, grožđa 26 posto manje, krušaka 18 posto manje, jagoda 12 posto manje, jabuka devet posto manje nego godinu ranije - sve su to službeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Proizvođači nisu iznenađeni. Jedan od najvećih proizvođača jabuka u Hrvatskoj i glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frano Ivković podsjeća u izjavi za naš radio da Hrvatska - uz Italiju i Francusku - ima idealne uvjete za voćarstvo, ali ih nije iskoristila.

„Što znači ne proizvodi dovoljne količine nijedne voćne vrste osim mandarina. Sve ostale voćne vrste zaostaju u proizvodnji tako da nam fali od 90 posto kod kruške pa do 70 posto kod šljiva, a što se tiče jabuka, tu proizvodnja jako oscilira, pa tu proizvodimo 60 do 70 posto naših potreba.“

Na pitanje tko je odgovoran za takvu situaciju, Ivković odgovara:

„Hrvatska godišnje uvozi raznih vrsta voća za preko 170 milijuna eura! Nije napravljena strategija razvoja voćarstva, ne sluša se struku, nego se i tamo gdje se podizalo uz državna sredstva, poticaje i kapitalna ulaganja rađeni su veliki promašaji…“

Dio krivice je na i uvozu, za koji je zbog mogućnosti da brzo prikupi gotovinu bila zainteresirana i država. Za naš radio govori predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

„Plaćala se carina, plaćao se PDV na tu robu, država je relativno brzo uzela nešto novaca, a rezultat svega toga je stanje u poljoprivredi onakvo kakvo je.“

Unazad četvrt stoljeća na uvoz voća potrošeno je četiri do pet milijardi eura. Da je milijardu eura utrošeno u infrastrukturu – navodnjavanje, modernizaciju tehnologije, hladnjače gdje manjka kapaciteta za oko 70.000 tona voća i slično, moglo bi se godišnje izvoziti voća za gotovo pola milijarde dolara, ali kako je – tako je. Investicije u infrastrukturu opterećene su porezima i doprinosima kao da se radi o svemirskoj tehnologiji, ali poljoprivreda ih ne može podnijeti. PDV je na voće u Hrvatskoj 25 posto, a u konkurentnim zemljama sedam do 12 posto. U takvoj situaciji, a uz pad standarda, hrvatski su građani po potrošnji voća na dnu europske ljestvice, čak i iza poslovično posljednje Albanije.

U Ministarstvu poljoprivrede i stočarstva kažu kako je glavni krivac za pad proizvodnje voća katastrofalno vrijeme prošle godine, a da nije sve voće u minusu - mandarina je proizvedeno 61 posto više, višanja 24 posto više, a bresaka i nektarina 2 posto više nego godinu ranije. „A što se novca tiče, tu je preko dvije milijarde eura iz europskih fondova“, kaže glasnogovornik ministarstva Miroslav Kuskunović.

„Program za ruralni razvoj otvara mogućnost voćarima i proizvođačima povrća da investiraju u ono što im najviše nedostaje, a to su skladišni kapaciteti, pakirnice i drugo, dakle da na sve moguće načine investiraju u proizvodnju kako bi bili konkurentni na tržištu i kako bi mogli i dalje povećavati svoju proizvodnju.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG