Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska i "Aluminij": Država bez ekonomske politike


Ilustracija

Ilustracija

Slovenski dobavljač električne energije jeftinijom je ponudom „izgurao“ Hrvatsku elektroprivredu kao dobavljača za mostarski kombinat „Aluminij“. Hrvatsku isporuku električne energije „Aluminiju“ stavljalo se u isti paket sa „Aluminijevom“ prodajom sirovine za najvećeg hrvatskog prerađivača aluminija, šibenski TLM. Tako TLM ostaje bez sigurnog dobavljača, a oko 800 zaposlenih u ovom nedavno privatiziranom poduzeću čeka nesigurna budućnost.

Od 1. kolovoza pa do kraja godine mostarski će „Aluminij“, umjesto kao do sada od Hrvatske elektroprivrede (HEP), dio potrebne električne enegije kupiti od jeftinijeg ponuđača, slovenske tvrtke GEN-I. Ostatak će kupiti od Elektroprivrede Herceg-Bosne. HEP i mostarski „Aluminij“ bili su dio aranžmana kojeg je treći dio bio šibenski TLM, koji je u Mostaru imao sigurnog dobavljača sirovine za svoje pogone.
Sindikalni povjerenik u TLM - u Ivan Sraka za RSE kaže kako će gubljenje sigurnog dobavljača iz Mostara biti ozbiljan problem za šibensku tvrtku, ali i mostarskim proizvođačima za plasman njihove robe.

„To znači da će kod nas biti problema. Osim toga, godišnje potrebe naše valjaonice su cirka 60.000 tona, a to je gotovo 50 posto godišnje proizvodnje mostarskog 'Aluminija'. Ne znam gdje će oni plasirati tolike količine?“

Podsjetimo, dugi niz godina Hrvatska elektroprivreda (HEP) isporučivala je struju za mostarski „Aluminij“ po cijeni za domaće potrošače, a Mostar je garantirao stabilnu opskrbu sirovinama za TLM. Onda je pukla i afera u kojoj su tadašnji HDZ-ov potpredsjednik Vlade Damir Polančec i tadašnji direktor Hrvatske elektroprivrede Ivan Mravak optuženi da su sklopili nepovoljan ugovor o isporuci struje „Aluminiju“, kojim su hrvatski državni proračun oštetili za 600 milijuna kuna - oko 80 milijuna eura.

Potom su HEP i mostarski „Aluminij“ sredinom 2011. sklopili sporazum o isporuci struje bez TLM-a, koji je ovom odlukom o prelasku „Aluminija“ kod Slovenaca prekinut. U međuvremenu je TLM privatiziran, njihovih 12 posto vlasništva u mostarskom „Aluminiju“ prešlo je na hrvatsku državu, ni dva mjeseca nisu prošla otkako su hrvatski ministri najavljivali da će sve biti u najboljem redu, a za 800 zaposlenih u TLM-u situacija je sve nesigurnija i nesigurnija.

Niska konkurentnost i pad proizvodnje

Hrvatska je u Europskoj uniji i po novim pravilima igre Vlada ne može više prodaju struje po povlaštenoj cijeni preko granice proglasiti gospodarskim interesom.

Ljubo Jurčić

Ljubo Jurčić

Međutim, novi uvjeti ne amnestiraju hrvatsku Vladu, kaže za RSE predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.

„Naime, sve je jasnije da Hrvatska nema ekonomsku politiku, već ima trgovinsku politiku i bavi se time što je skuplje, a što jeftinije. A to je tek manji dio ekonomske politike,“ upozorava naš sugovornik.

„Bit ekonomije je da gradiš uvjete u kojima tvoj HEP i stotinu drugih tvojih proizvođača mogu biti konkurentni sa svojim cijenama. Kako je HEP u hrvatskom državnom vlasništvu, hvratska Vlada kao i svaka druga vlada mora dizati efikasnost svojih kompanija i svog gospodarstva. Međutim, u ovom slučaju Vlada samo 'pušta' tržišnu utalmicu, ali ne priprema svoje kompanije za tu tržišnu utakmicu.“

Rezultat – HEP je izgubio tržište u Mostaru, a Vlada je propustila stvoriti uvjete da TLM kao privatna firma dobro posuje u Hrvatskoj. Jurčić upozorava da ova Vlada nastavlja politiku prošlih Vlada s parolom – privatnici i privatizacija sve će riješiti, a sve je jasnije da je to jednostavno – netočno!

„Privatnik jednostavno ne može riješiti ni obrazovanje, ni tehnologiju ni infrastrukturu ni ništa – to sve skupa daje država! A privatnik onda koristi to znanje,tehnologiju i infrastrukturu da organizacijom svih elemenata npr. iz aluminija napravi konkurentan proizvod. Međutim, Hrvatska je daleko od te politike i rezultat toga je niska ili nikakva konkurentnost hrvatskog gospodarstva i pad hrvatske proizvodnje.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG