Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska i granice sa susjedima: Arbitraža sve izvjesnija


Piranski zaljev, mjesto sporenja Slovenije i Hrvatske

Piranski zaljev, mjesto sporenja Slovenije i Hrvatske

Hrvatska nedefiniranu graničnu crtu sa Slovenijom rješava na ad hoc arbitrarnom sudištu, kojeg čine tri međunarodna eksperta i po jedan hrvatski i slovenski ekspert. Definiranje granice bila je jedna od točaka na kojima je Slovenija, kao članica Europske unije, dugo vremena blokirala hrvatske pristupne pregovore sa Europskom unijom. Drugo je – objektivno mnogo bolnije - pitanje bila takozvana „prenesena štednja“ , odnosno onaj dio štednje hrvatskih štediša „Ljubljanske banke“ kojeg su preuzele hrvatske banke i za to je hrvatska država teretila Sloveniju. Pravorijek sudišta očekuje se ove godine, i on je obligatoran, odnosno obvezujući.

I hrvatska i crnogorska diplomacija najavljuju da će se nedefinirana granična crta riješiti na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Hagu. Poluotok Prevlaka vraćen je u ustavnopravni sustav Hrvatske, a na moru je dogovoren privremeni režim razgraničenja, pa dvije policije zajednički obavljaju ophodnje. Od potpisivanja sporazuma o privremenom režimu, prosinca 2002., nije bilo nikakvih problema, a problem se ne očekuje ni oko moguće eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru.

Rješavanju graničnih pitanja između Hrvatske i BiH ispriječio se vrh poluotoka Klek i i otočići Veliki i Mali školj. U socijalizmu pripadali su Hrvatskoj, međutim, međudržavnim sporazumom iz 1999. pripali su BiH, i sada hrvatska strana ne želi ratificirati taj sporazum. Pomaka već neko vrijeme nema.

Između Hrvatske i Srbije neriješeno je pitanje granice na Dunavu. Dok hrvatska strana traži da kriterij za određivanje granice bude katastarsko vlasništvo, srpska strana traži da se granica povuče sredinom Dunava. Ni tu već dulje vrijeme nema pomaka. Ekspertni član vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora, sociolog i bivši jugoslavenski i hrvatski diplomat Ivica Maštruko kaže kako kod ova tri otvorena problema sve vodi arbitraži.

„Ni tri susjedne države, niti hrvatska Vlada, bilo koja bila, neće biti u mogućnosti da međusobnim pregovorima definiraju granice, jer će biti izložene oštrim otporima opozicije, bez obzira kakav bi eventualni mogući dogovor bio. Zbog toga je normalno očekivati da će se hrvatski susjedi, kao i Hrvatska, odlučiti na nešto skuplje financijsko rješenje, a to je da potraže medijaciju, odnosno odluku međunarodnog suda, nadležnog za te stvari“, objašnjava Maštruko.

Žarko Puhovski

Žarko Puhovski

Otvorena granična pitanja ne opterećuju odnose država, tvrdi Maštruko. S njim se u toj ocjeni slaže i politički analitičar Žarko Puhovski:

„Ali su dobra rezerva, iz koje se može izvući municija, kada je potrebno, u slučaju zaoštravanja zbog nekih drugih razloga.“

A to je municija – podsjeća Puhovski - na koju birači i biračice s obje strane granice uvijek s veseljem reagiraju.

Hrvatska stoji na poziciji da se neće prema Srbiji u pristupnim pregovorima sa Europskom unijom ponašati onako kako se Slovenija ponašala prema Hrvatskoj. Dapače, Hrvatski sabor je 2011. godine usvojio Deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi, u kojoj se izrijekom navodi kako je „čvrsto stajalište Hrvatske da otvorena pitanja između država, koja su bilateralnog karaktera, kao što su, na primjer, granična pitanja, ne smiju kočiti pristupanje država kandidata u Europsku uniju“.

Premijer Zoran Milanović je u travnju prošle godine kazao kako će Srbiji ipak nešto uvjetovati, a to je - da se pitanje definiranja granice konačno stavi na dnevni red. U Srbiji ima i zabrinutosti zbog izjava buduće hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Maštruko kaže kako Hrvatskoj nije u interesu da na bilo koji način uvjetuje pitanje granice:

„Ako povremeno nekakve poruke dođu iz bilo kakvih političkih struktura ili stranaka iz Hrvatske, o uvjetovanju pregovora, onda je to više dimna zavjesa nego stvarni stav, da bi se na taj način pritiskom ubrzao dogovor oko predavanja spora na međunarodni sud.“

Po ocjeni profesora Puhovskog, Hrvatska još nikada u svojoj povijesti nije bila u tako superiornom položaju prema Srbiji, kao što je sada. Radi se o tome hoće li Hrvatska pokazati dovoljno pristojnosti da ne zlorabi tu superiornost.

„To je nedavno jako uvjerljivo pokazao, vjerojatno nehotice, pomoćnik ministra pravosuđa, koji je na prigovore iz Srbije, povodom suđenja takozvanom Kapetanu Draganu, o pristranosti hrvatskog pravosuđa, mrtav hladan rekao da smo mi u poziciji da ocjenjujemo vaše pravosuđe, ali vi niste u poziciji da ocjenjujeta naše pravosuđe. To ne znači da je Hrvatska sadržajno u pravu, da nema različitih nekorektnih postupaka u okviru pravosuđa, ali znači da je Hrvatska superiorna u poziciji. Kao što je Hrvatska morala ući u EU, kroz Ljubljanu, tako će Srbija morati ići kroz Zagreb. Samo je pitanje hoće li se ljudi u Zagrebu uspjeti ponašati manje nepristojno od slovenskih funkcionara. Obzirom na nepristojnost slovenskih funkcionara, to nije visoki standard koji bi trebalo doseći“, zaključuje naš sugovornik.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG