Dostupni linkovi

Završen Varšavski samit: NATO jedinstven uprkos izazovima


Ministri NATO-a poziraju za grupnu fotografiju, Varšava, 8. juli 2016.
Ministri NATO-a poziraju za grupnu fotografiju, Varšava, 8. juli 2016.

U Varšavi je u subotu uveče završen dvodnevni NATO samit, na kojem su najviši predstavnici 28 zemalja članica doneli niz odluka o budućem delovanju Alijanse u Evropi i svetu. Poslednjeg dana skupa, koji je okupio oko 2.500 učesnika, NATO je odlučio da nastavi vojnu misiju u Avganistanu i finansiranje avganistanskih snaga u naredne četiri godine. Članice Saveza takođe su pozvale su Rusiju da obustavi podršku separatistima u Ukrajini.

U gotovo 70 godina postojanja Severnoatlantske alijanse, nikad se nismo suočili sa toliko problema odjednom, konstatovao je uoči zatvaranja NATO samita predsednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama. Teroristički napadi širom sveta, ukrajinska i izbeglička kriza i najaktuelniji Brexit – sve su to izazovi na koje je ukazao prvi čovek SAD.

U svom poslednjem učešću na NATO samitu u svojstvu predsednika države, Obama je podsetio da će NATO ojačati istočni bok raspoređivanjem oko 4.000 dodatnih trupa u četiri istočnoevropske zemlje.

“U ovim teškim vremenima, iskoristiću priliku da ukažem na ono što se nikada neće promeniti: čvrsta posvećenost SAD bezbesnosti i odbrani Evrope, našim transatlantskim vezama i posvećenosti zajedničkoj odbrani”, pojasnio je američki predsednik.

“Ne priznajemo nelegalnu i nelegitimnu aneksiju Krima od strane Rusije”, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg nakon sastanka komisije NATO – Ukrajina na nivou šefova država i vlada. Učesnici sastanka još jednom su pružili podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

“Pozivamo Moskvu da prekine sa političkom, vojnom i finansijskom podrškom separatistima. Sve strane moraju u potpunosti primeniti dogovor iz Minska i raditi na diplomatskom iznalaženju rešenja”, rekao je Stoltenberg, te dodao da je nezavisna i suverena Ukrajina ključna u očuvanju stabilnosti.

Predsednik Ukrajine Petro Porošenko smatra da je potrebno što pre pokrenuti međunarodne mehanizme za deokupaciju Krima.

“Složili smo se da je naša zajednička odgovornost da promenimo agresivno ponašanje Rusije, između ostalog i sankcijama.”

Učesnici Varšavskog samita prethodno su usvojili Deklaraciju o transatlantskoj bezbednosti, u kojoj između ostalog stoji da će zajednička odbrana ostati fundamentalna odgovornost NATO. Drugog dana samita takođe je dogovorena i politika zaštite civilnog stanovništva.

Kako je rekao generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, Alijansa je donela odluku da članice zajednički reaguju izvan svojih granica, s obzirom na to da na jugu vidimo kako države propadaju.

“To je dovelo do najgore migrantske krize u Evropi od Drugog svetskog rata, a terorističke grupe organizovale su napade na našim ulicama. Razmere ovog izazova zahtevaju od nas da reagujemo.”

U tom smislu NATO će obezbediti podršku svojim partnerima, dodao je Stoltenberg.

“Danas smo odlučili da počenemo sa treninzima i izgradnjom kapaciteta u Iraku, što je ključno u borbi protiv Islamske države Iraka i Levanta. Takođe, nastavićemo sa obučavanjem na stotine iračkih oficira u Jordanu. Uskoro ćemo dovesti jedan tim u Bagdad kako bismo počeli sa planiranjem, pružanjem strateških saveta i podržavanjem reformi bezbednosnog sektora”, objasnio je Stoltenberg.

Francuski predsednik Fransoa Oland, jedan od učesnika NATO skupa, osvrnuo se na aktuelni odnos sa Ruskom Federacijom. On je kazao da, iako su evropske zemlje odgovorile sankcijama na politiku Rusije, sa tom zemljom treba voditi dijalog.

“Rusiji moramo pokazati svoju čvrstinu kada je to potrebno, a bilo je potrbno. No, takođe moramo pokazati i dijalog. Čvrstina otvara prostor za dijalog, a on nam zauzvrat omogućava da pronađemo rešenja. Mislim da je jako važno da pokažemo od početka ovog samita, pa i pre toga, da mi nismo pretnja, da Alijansa ne drži agresivnu poziciju, da nemamo neprijatelja”, napomenuo je Oland.

Drugog dana samita bilo je reči i o Avganistanu. Prvi čovek Alijanse kaže da ova zemlja beleži napredak, ali se i dalje suočava sa ozbiljnim nestabilnostima i nasiljem. Stoga je važno nastaviti naš politički, vojni i finansijski angažman tamo, ocenio je Stoltenberg koji se sastao sa avganistanskim predsednikom Ašrafom Ganijem.

Prema Stoltenbergovim rečima, NATO je doneo odluku da nastavi vojnu misiju u toj zemlji i nakon 2016. godine. Takođe, članice su odobrile dalje finansiranje avganistanskih snaga bezbednosti do 2020. godine.

“Naša poruka je jasna: Avganistan nije sam i mi smo mu dugoročno posvećeni”, rekao je Stoltenberg.

Sledeći samit će se održati 2017. u Briselu, u, kako je Stoltenberg najavio, novom štabu NATO.

Inače, tokom dana inicijativa “Stop ratu”, koja se protivi vojnim intervencijama Alijanse, održala je protest u Varšavi. Više stotina ljudi prošetalo je ulicama glavnog grada Poljske, sa porukom “Novac za gladne, a ne za rat i NATO baze”.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG