Dostupni linkovi

logo-print
U Hrvatskoj ni danas,17 godina od završetka rata, nema prave političke volje za rješavanje problema izbjeglih Srba i njihov istinski povratak - ocjenjuju u Srpskom demokratskom forumu, a sličnu zabrinutost izražavaju i predstavnici ostalih srpskih udruženja. S druge strane, u Vladi ističu da je hrvatska država učinila puno za povratak, posebno u obnovi kuća i stambenom zbrinjavanju.

Programi obnove trebali bi u cijelosti biti završeni za godinu dana, ustvrdila je za program Pred licem pravde savjetnica u Kabinetu ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ana Jerković.

„Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije planira program obnove predviđa završiti sa aktivnostima do kraja ove i u 2013. godini“, najavila je Jerković.

Sasvim suprotne izjave dobili smo od predstavnika srpske zajednice u Hrvatskoj. Oni pak tvrde da su stambeno zbrinjavanje i obnova kuća srpskim povratnicima još daleko od kraja.

„Sve je u fazi rješenja i papira. U Ministarstvu će reći - sva izdata rješenja, to je riješeno. Međutim, nema stanova novih, nema ni gradilišta, još nije ni zakopan temelj, a kamoli kuća, a oni smatraju riješenim. Mi smatramo riješenim onoga trenutka kad su predani ključevi i kad čovjek može useliti“, istaknuo je izvršni direktor Srpskog demokratskog foruma Ljubo Manojlović.

Predstavnica Ministarstva Ana Jerković navodi:

„Ja bih samo rekla da je za 2012. godinu za namjenu obnove u ratu oštećenih i uništenih kuća izdvojeno 115 milijuna kuna.“

Pravna savjetnica u Srpskom narodnom vijeću Tatjana Spasojević Vukobratović podsjeća da obnovu kuća srpskih povratnika nije financirala samo hrvatska država, već ih je u početku puno popravljeno zahvaljujući i međunarodnim donacijama, no zadnjih godina uglavnom iz hrvatskog proračuna.

„Zadnji podatak koji imamo iz 2012. pokazuje da je u ovoj godini obnovljeno oko 500 kuća. Uglavnom su to Srbi povratnici.“

Predstavnici Srba upozoravaju i na visoke otkupne cijene stanova. Ta mogućnost im je odobrena 2010. , ali u Zagrebu je, navodi Ljubo Manojlović iz SDF-a, kvadratni metar takvog stana oko 800 eura, što je većini povratnika nedostižno.

„Srbi otkupljuju stanove, a Hrvati iz Bosne i Vojvodine dobijaju besplatno. To je neravnopravnost i diskriminacija po etničkoj osnovi. Drugi problem, veći, za ljude kojima su popravljene kuće – u zakonu piše da onaj ko ne boravi šest mjeseci u stanu, ili ko ne useli u kuću ili ne bude u kući koja je popravljena, gubi pravo na stan, odnosno on mora vratiti uložena sredstva sa kamatama, tako da mi imamo par desetina takvih slučajeva gdje su stigle ovrhe, što znači da država pokreće postupak da on vrati pare, s obzirom da on nema pare, došle su ovrhe da im se oduzme kuća. Jedino Srbi u ovoj državi ne smiju odsustvovati šest mjeseci iz stana, ili iz kuće koja je njihovo vlasništvo. Mi smo uspjeli preko nekih kanala uhvatiti jedan zahtjev Ministarstva za obnovu u kome se daju Policijskoj upravi na području Zapadne Slavonije imena ljudi koji su stambeno zbrinuti ili su im kuće popravljene, da ih se provjerava da li su u kući. To je jedan diskriminatorski zakon koji dikriminira Srbe. Mi smo predali ustavnu tužbu, očekujemo odluku“, rekao je Manojlović.

Tatjana Spasojević Vukobratović kaže da trenutno bilježe zapaženu koncentraciju povratnika, uglavnom Srba, u gradove Zagreb, Osijek, Varaždin, a najviše u Rijeku i Pulu.

„Najveći broj tih povratnika su stranci za R Hrvatsku jer su to mahom građani drugih bivših republika, a najvećem broju slučajeva BiH.“

Nezaposlenost i diskriminacija

Nedavno je na sastanku kod predsjednika države Ive Josipovića iznesen podatak da su od početka procesa povratka 1996. godine hrvatske vlasti registrirale više od 132.600 povratnika srpske nacionalnosti, što odgovara otprilike polovici ukupno izbjeglih. Međutim, 45 posto ih je ponovo otišlo, a glavni razlozi su nemogućnost opstanka, bez obzira na obnovljene kuće ili stanove. U pitanju je prije svega posao, ali i diskriminacija kod zapošljavanja, osobito u državnim službama.

Potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević je kazao kako i sudske progone Srba karakterizira nestručnost i pristranost pravosudnog aparata, a još je 1.500 onih koji su pod istragom, optuženi ili procesuirani.

„Drugačiji su jednostavno kriteriji kada se radi o zločinima koje su počinili Srbi od onih koje su počinili Hrvati. Drugačije se sudi kada su Srbi žrtve, a kada su Hrvati žrtve“, ocjenjuje Milošević.

Mnoga povratnička sela u Lici još nemaju struju ni vodu, ističe zamjenik načelnika općine Plitvička jezera Slobodan Dražić:

„Primjerice selo Kozjan, između Bunića i Čanka, nekoliko zaseoka, Baraći, Kinići. Nekima su kuće obnovljene, ali nemaju struju.“

U nekim banijskim selima nemaju vodu iako je prije rata prolazio vodovod, ističe povratnik Nenad Dabić iz sela Komogovina, općina Donji Kukuruzari:

„Nemamo vode. Svaki drugi dan cisterna vozi da narod malo pije vode. A za stoku vučemo dva, tri kilometra svaki dan. Prepušten sudbini narod, nema šta.“

43-ogodišnji Rade Manojlović iz Gornjeg Sjeničaka, na Kordunu, šest je godina živio bez struje. Elektrika je, kaže, konačno stigla prije dvije godine, ali samoća ga i dalje ubija iako je samo 30-ak kilometara od Karlovca. Nijedan susjed mu se nije vratio jer dugo nije bilo struje, ima samo svoje ovce, koje zadnjih godina ugrožavaju golema krda divljih svinja jer je, kaže, cijeli kraj zarastao i 'podivljao'.

„Nedavno mi je jedno takvo krdo bilo stotinjak metara od kuće. Divlje svinje obično idu u koloni, jedna za drugom,pa sam ih mogao brojati. Nabrojao sam ih 27 komada, onih velikih, koje su preko 100 kila. Da krene na tebe jedna, a kamoli da krene 10, nema šanse. Nema pošte, nema trgovine. Autobus petkom ide, znači jednom sedmično. Medicinska sestra dolazi utorkom u 11 i u dva završava, i to je to. Ko je ozdravio, ko nije - nek čeka“, priča Manojlović.

***************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG