Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska će vratiti ilegalne migrante u Grčku?


Ilegalni migranti su smješteni u Dubrovniku

Ilegalni migranti su smješteni u Dubrovniku

Svih 66 imigranata iz 9 afričkih i azijskih država, koje je hrvatska obalna straža pronašla kako plutaju u međunarodnim vodama nedaleko otoka Mljeta, u dobrom su stanju i smješteni su u prostorije Caritasa Dubrovačke biskupije.

O situaciji u srijedu razgovarali smo s ravnateljem dubrovačkog Caritasa don Robertom Ćibarićem.

„Sinoć je dostavljeno 4 ventilatora, ako ne i više, da se prostor malo osvježi, ako je to moguće. Skladišni prostor u kojem su smješteni je velik, kojih petstotinjak kvadrata, a njih je sada tamo 66 plus tri ili četiri policajca. Al -, koliko sam ja upoznat - nema nikakvih problema, vrlo su fini, kulturni i pristojni. Surađuju, razgovaraju i – ako mogu reći – za svaku su pohvalu!“, kaže don Ćibarić.

RSE: Kako vi s njima komunicirate – hrvatski, engleski, talijanski?

Ćibarić: Engleski, engleski. To su vam Pakistanci, Afganistanci i Iračani kojima je to – ako mogu reći – drugi materinji jezik.

Zamjenik dubrovačko-neretvanskog župana Frano Skokandić izvijestio nas je da je u utorak kasno uveče završena policijska obrada ilegalnih migranata smještenih u Dubrovniku.

„Izgleda ipak da postoje sve indikacije da su ti ljudi krenuli iz Grčke, pa bi trebali biti i vraćeni u Grčku. To je najkraći postupak i ako tako bude oni će za dan-dva biti deportirani u Grčku, a ako tako ne bude i ako se procedura zakomplicira, vjerojatno će ostati tu do daljnjega. Koliko – to vam ne bih znao reći. Danas pokušavamo riješiti nešto što još nismo uspjeli ispoštovati prema njima, a to je – da ih pokušamo povezati sa njihovim obiteljima u njihovim zemljama. To pokušavamo napraviti uz neku donaciju T-Coma, a ako ne ide pokušat ćemo nekako drugačije...“, pojašnjava Skokandić.

Paziti na ljudska prava

Podsjetimo, jedrilica „Maria drink“ sa pokvarenim motorom na kojij su bili ilegalni migranti dovučena je iz međunarodnih voda nedaleko Mljeta u Dubrovnik, gdje im je pružena medicinska pomoć i dan smještaj.

Emina Bužinkić

Emina Bužinkić

„Teško je procijeniti jesu li hrvatske vlasti napravile sve što su trebale i mogle, jer nevladine organizacije i građani nemaju mogućnost uvida u to kako je postupak tekao“, kaže za naš radio suradnica Centra za mirovne studije i poznavateljica problematike Emina Bužinkić.

„Dvije su referentne stvari – ako se odluči vratiti ove izbjeglice u Grčku, treba imati na umu da je nedavno Europski sud za ljudska prava donio presudu protiv Belgije kojom je zabranjeno da je jednog afganistanskog izbjeglicu vrati u Grčku, upravo zbog toga jer je procijenjeno da u Grčkoj uvjeti detencije, odnosno života nisu dovljno dobri i da se izbjeglice tretira vrlo nehumano i degradirajuće, odnosno da im se ugrožava ljudsko dostojanstvo“, navodi Emina Bužinkić.

Drugi je mogući model da ih se vrati u zemlje iz kojih dolaze, a neke od država iz kojih dolaze - Afganistan, Somalija, Sudan i druge takve da bi doista trebalo pripaziti kod odluke o mogućem vraćanju. Može li se Hrvatska oglušiti o ovu presudu, pitali smo.

„Hrvatska se može odlučiti na nepoštivanje presude Europskog suda za ljudska prava. Ovo je ogledni slučaj o kojem treba razmišljati. S druge strane, RH ima sa Grčkom potpisan sporazum o readmisiji, što znači da ima pravo vratiti ljude u Grčku kao zadnju zemlju iz koje su došli, i u ovom slučaju čini se da će tako i postupiti. Naš je veliki apel da se pazi na ljudska prava i slobode i – ukoliko postoje presude koje tvrde da imigranti doživljavaju nehumani tretman – da onda Republika Hrvatska ne bi smjela tako postupiti, nego bi u okviru svojih zakonskih mogućnosti i u okviru prava koje izbjeglice mogu iskoristiti trebala omogućiti takav tip postupka.“

Odnosno, iz ljudskopravaške perspektive, ovoj bi grupi izbjeglica trebalo omogućiti da zatraže azil u Hrvatskoj i da ga – ako ispunjavaju propisane uvjete – i dobiju.

U Hrvatskoj je od 2007. pozitivno riješeno 58 od 357 zahtjeva za azil, odnosno 16 posto, što je i u skladu sa standardima zemalja Europske unije
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG