Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska bez mina tek 2020. godine


Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i ravnateljica vladina Ureda za razminiranje Dijana Pleština na obilježavanju Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina, Zagreb, 4.4.2013.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i ravnateljica vladina Ureda za razminiranje Dijana Pleština na obilježavanju Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina, Zagreb, 4.4.2013.

Hrvatska se po broju mina i dalje ubraja među nazagađenije zemlje svijeta, iako je od rata prošlo već 18 godina. Ekonomska kriza je usporila razminiravanje i potpuni dovršetak tog posla očekuje se tek 2019-te – istaknuto je u Zagrebu u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina.

„Bio sam pirotehničar u tvrtki 'Mungos', razminiravali smo Glinsku Poljanu nedaleko Gline, 1997. Bilo je to 29.10.1997., dan koji ću vječno pamtiti. Dotad sam našao više od 500 mina, ali jedna je na kraju našla mene. Amputirali su mi lijevu nogu“, priča Zagrepčanin Antun Vincetić.

„Moj dečko je poginuo, a ja sam ostala bez lijeve noge, natkoljenice, i desna noga mi je oštećena, od tada hodam pomoću štaka. Bilo je to 2004., vraćali smo se s pecanja po savskom nasipu, 100 metara od prvih kuća“, sjeća se tog kobnog dana mlada Brođanka Mirjana Filipović.

Kaže da i danas čuje smrtonosni prasak, koji joj je zauvijek promijenio život.

Antun Vincetić

Antun Vincetić

Antun i Mirjana su, na sreću, preživjeli, ali, ističe pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Miljenko Vahtarić, puno je onih kojima su mine u Hrvatskoj uzele živote:

„U Hrvatskoj je ukupno od 1991. godine stradalo 1.975 osoba od mina, od čega 509 smrtno. Dakle, veliki broj je ljudi stradao, a u tom broju je i 60-tak pirotehničara.“

Dosad je u Hrvatskoj od mina očišćena tek polovica sumnjivog područja, a najviše ih je u Ličko senjskoj, Osječko baranjskoj i Sisačko moslavačkoj županiji, ukupno još treba razminirati 680 kvadratnih kilometara“, ističe ravnateljica vladina Ureda za razminiranje Dijana Pleština.

„Po UN konvenciji koju smo potpisali, a i po nacionalnoj strategiji, Hrvatska bi trebala biti u cijelosti razminirana do 1.3 .2019. To nam je već produženi rok. Naravno da to neće biti lako kad se vidi da smo u 15 godina uspjeli razminirati manje od polovice, a sad smo još u ekonomskoj krizi, a ostalo je više od pola, minama, sumnjivog terena, i samo 6 godina za dovršetak cjelokupnog posla“, kaže Dijana Pleština.

Novac iz EU fondova

U vladinom Uredu vjeruju da će dobar dio novca osigurati i iz Europskih fondova, a i u svakom domaćem projektu u blizini miniranih područja, ističe Pleština, trebao bi biti obavezan iznos za razmoniranje:

„Znači, ako radimo neku cestu, ne bi trebalo zaobilaziti minirano područje, dapače, ići baš tamo, a iz EU fondova pokušati dobiti novac za razminiravanje.“

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina obilježava se od 2005. u cijelom svijetu, središnja edukacijska mjesta ovog travnja u Hrvatskoj upriličena su u Drnišu i Zagrebu, a pridružili su im se i najviši državni dužnosnici:

„Puno posla se napravilo, na žalost, uvijek je najveća prepreka novac, naravno. Mi danas još uvijek imamo puno područja pod minama, međutim radi se sustavno, radi se planski i rezultati su vidljivi. Očekujem da ćemo iduće godine još jednu županiju potpuno očistiti od mina, a onaj cilj da u par godina očistimo cijelu Hrvatsku od mina, jest realan i vjerujem da ćemo ga ostvariti", kazao je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.

Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec naglašava i važnost razmjene podataka sa srpskom stranom o miniranim područjima, a dio ih je već i razmijenjen:

„Mi ćemo potaknuti tu suradnju između Hrvatskog centra za razminiranje i Centra za mine Srbije i pokušat što više podataka dobiti s njihove strane, kako bi, ipak, taj proces razminiranja bio za naše pirotehničare daleko sigurniji, jer ako znate minsko polje i ako imate te koordinate, naravno da je lakše ući u taj prostor i čistit ga od mina.U tom smislu apeliram na sve one koji su bili i sudjelovali u ratu, ukoliko imaju te podatke, da ih dostave, bez bojazni. I najmanji podatak spasit će ljudske živote, a jedna jedina mina ubija, ako je ostavimo“, upozorava Jakopec.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG