Dostupni linkovi

logo-print

Istraživanje: Hrvati sretni, nezadovoljni državom


Zagreb: Predstavljanje rezultata istraživanja o nacionalnom indeksu sreće, 13. lipnja 2012.

Zagreb: Predstavljanje rezultata istraživanja o nacionalnom indeksu sreće, 13. lipnja 2012.

Najnovije istraživanje o nacionalnom indeksu sreće što ga je predstavio časopis „Banka“ pokazuje među ostalim da je taj indeks i dalje stabilan, ali da pada zadovoljstvo ispitanika oko očekivane budućnosti njih i njihovih obitelji. Moguće objašnjenje ovog nezadovoljstva je u tome da se pozitivni efekti promjene vlasti još ne vide, kažu analitičari.

Nacionalni indeks sreće od početka istraživanja u Hrvatskoj kreće se oko 64 – ove godine je 64,9 - i to je ilustracija da su hrvatski građani ipak zadovoljni životom.

Najzadovoljniji su mladi iz Zagreba i većih dalmatinskih gradova, a najnezadovoljnije su žene starije dobi iz manjih mjesta.

„Prema ovom istraživanju, Hrvatski su unazad godinu dana stabilno sretni. Nisu baš zadovoljni svojom situacijom, ali je to isto tako stabilno – stalno su nezadovoljni trenutnom situacijom i – nešto su optimistični, jer – uporno očekuju da će im za dvije godine biti bolje. Ono čime su nezadovoljni – nezadovoljni su državom!“ navodi psihologija iz Instituta Ivo Pilar Ljiljana Kaliterna Lipovčan.

Optimizam oko države malo je narasao oko izbora, a potom se opet stabilizirao. Koji su uzroci nezadovoljstva državom?

„Prema ovim rezultatima, država zapravo služi niti za 10 posto građana. Osigurava perspektivu za 12 posto, ponaša se pošteno prema svega 6,3 posto, brine o svega 5 posto građana. Političke stranke su najgore – one rade u interesu svega 3 posto građana. To je vjerojatno čak manje nego što same stranke imaju članova!“ kazala je ona.

Predatorsko ponašanje političkih elita

Međutim, nezadovoljstvo državom, vlašću i strankama europski je fenomen već dvadesetak govina, upozorava doktorica Kaliterna Lipovčan.

„Prema istraživanjima, u svim europskim zemljama najniže je povjerenje u nacionalne vlade, i vidimo da ono u zadnje vrijeme lijepo pada. Svega 24 posto Europljana vjeruje u svoje nacionalne vlade, malo više odnosno 27 posto ih vjeruje u svoje nacionalne parlamente, a u europske institucije vjeruje svega 34 posto Europljana, tako da nismo baš pri dnu“, istaknula je Kaliterna Lipovčan.
Nenad Zakošek

Nenad Zakošek


Dekan zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek komentirao je izuzetno loš rejting političara i političkih stranaka:

Ja mislim da građani s pravom percipiraju da značajan dio političkog procesa zapravo koristi samo onima koji su dio tog procesa, dakle jedna vrsta predatorskog ponašanja samih političkih elita. Drugo, ni rezultati u rješavanju društvenih problema nisu zadovoljavajući. Sigurno je da kada je ekonomska kriza izražena, da će političara i njihove politike biti loša – podaci u usporedbi s prošlom godinom to pokazuju, jer očito da nije bilo pravih pomaka“, ocjenjuje Zakošek.

Pada zadovoljstvo ispitanika očekivanom budućnošću sa sebe i svoju obitelj, ali to Zakošek tumači činjenicom da još nema pozitivnih pomaka nakon nedavne smjene vlasti, u koju je većina građana polagala i polaže velike nade. A psihologinja Kaliterna Lipovčan sugerira i što država već sada može napraviti da dobije bolju ocjenu.

„Može nas učiniti sretnijima, što nije lako jer uključuje puno parametara koje treba promijeniti da bismo bili sretniji, a isto tako može učiniti da imamo razloga da im vjerujemo, pa ćemo onda posljedično biti sretniji“, zaključuje ona.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG