Dostupni linkovi

logo-print

Hrvati u RS nisu tema u Hrvatskoj


Banja Luka, arhivska fotografija

Banja Luka, arhivska fotografija

Položaj Hrvata u Republici Srpskoj (RS) nije top tema u hrvatskoj politici i javnosti, pokazalo se to još jednom u slučaju napada premijera Republike Srpske Milorada Dodika na banjalučkog biskupa Franju Komaricu zbog njegove usporedbe šutnje oko Bleiburga sa šutnjom oko progona Hrvata iz Banje Luke.

Hrvatska može pomoći povratku u RS samo dogovorom dvije države, a kompleksna situacija u Bosni i Hercegovini ne daje za to dovoljno prostora, kaže bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor.

Ne postoji stvarni interes hrvatske politike za Hrvate u Republici Srpskoj, ističe član Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine Anto Ravlić, inače rodom Posavljak.

"Iskreno rečeno, mislim da ne postoji. Svaka nova vlada ima nešto za reći, ali to što kaže u stvari ništa ne znači. Ali, ono što me najviše smeta da su Hrvati koji su u BiH u sastavu Federacije isto tako nezainteresirani za one druge Hrvate koji žive u BiH, u Republici Srpskoj", ocjenjuje Ravlić.

Anto Ravlić u cijelosti podupire ocjene biskupa Komarice o stradanjima Hrvata u Republici Srpskoj.

"Sve što je biskup Komarica rekao je preblago. On je, ipak, čovjek od mjere i pazi dobro što će reći, ali – sve što je rekao je točno", navodi Ravlić.

Prostor gdje su nekada u RS živjeli Hrvati danas je pustoš, kaže Ravlić.

"Tamo nema nikoga. Ja potječem iz tog prostora, to je Bosanska Posavina. Tamo ćete proći deset sela, a da nećete naći nijednu kuću, jer su tamo nekada živjeli samo Hrvati", riječi su Ravlića.

Mato Gogić, također član Hrvatskog narodnog vijeća BiH, kaže pak da socijaldemokratske vlade ne brinu za Hrvate u Republici Srpskoj nimalo, a da HDZ-ove vlade brinu, ali ni približno onoliko koliko službeni Beograd brine o Republici Srpskoj.

"Jer Srbija je više angažirana oko opstanka Republike Srpske, dok se za Hrvate koji su jako ugroženi – jer je velik dio hrvatskog, kao uostalom i muslimanskog pučanstva protjeran iz današnje RS – ne brine i ne postavlja se to pitanje", kaže Gogić.

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor ima puno razumijevanje za ogorčenost Hrvata porijeklom iz tog dijela Bosne i Hercegovine zbog takvog odnosa hrvatskih vlasti, ali podsjeća da je hrvatska službena politika od završetka ratnih sukoba nadalje bila izuzetno oprezna u postupanju, kako se neki njezin porez ne bi shvatio kao miješanje u unutarnje poslove druge države.

"Vlada Republike Hrvatske ne može na tuđem teritoriju provoditi programe. Do tih projekata, pa onda povratka, izgradnje kuća i zapošljavanja može doći samo u razgovorima dvije države, a zamršena situacija u Bosni i Hercegovini za to jednostavno ne daje dovoljno prostora", tvrdi Kosor.

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor kaže kako su sada u Republici Srpskoj na vlasti ljudi s kojima se ona – ni kao političarka, ni kao čovjek – ni u čemu ne može složiti.

"Ostaci prošlosti i neriješeni problemi generiraju sve ovo o čemu govori biskup Komarica, i zato mislim – jer se i ovako ništa ne može promijeniti na bolje – da bi stajališta hrvatskih vlasti morala u tom smislu biti decidirana. Konkretno, ja kao predsjednica hrvatske Vlade nisam željela ići u službeni posjet Republici Srpskoj, zbog činjenice da niti Dodik ni njegova ekipa ne priznaju Sarajevo kao glavni grad i uvijek govore na način koji ne priznaje cjelovitu Bosnu i Hercegovinu", ističe Kosor.

Aktualni napadi premijera Republike Srpske Milorada Dodika na biskupa Komaricu uslijedili su zbog njegove usporedbe šutnje oko Bleiburga sa šutnjom oko progona Hrvata iz Banje Luke.

Regiranja na to bila su izuzetno štura – reakcija predsjednika HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, pokoji komentar u novinama i priopćenje jedne udruge izbjeglih banjalučana.

Međutim, Komarica o položaju Hrvata u banjalučkoj regiji i katastrofalnoj situaciji oko povratka govori često, upozoravajući primjerice da – prema podacima Katoličke crkve – od 220.000 Hrvata katolika koji su do rata živjeli na prostoru kojeg sada pokriva RS, sada na cijelom tom prostoru živi njih svega oko 12.000, a da se i taj broj smanjuje.

"Na području Banjalučke biskupije koja se nalazi na području entiteta Republike Srpske imamo sada fizički manje vjernika, nego što je bilo koncem 1995. godine. Gdje je tu održivi povratak, gdje je tu pravno, političko i materijalno pomaganje deklarirano u Daytonu i brojnim deklaracijama nakon toga", upitao se Komarica pred nekoliko mjeseci u Banjoj Luci.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG