Dostupni linkovi

logo-print

Hosteli: Nedovoljno prepoznata turistička šansa


Jedan od hostela iz lanca Montenegro Hostel

Jedan od hostela iz lanca Montenegro Hostel

Hosteli u Crnoj Gori postoje, ali sudeći po državnoj politici, propagandnim aktivnostima, pa čak i zakonskoj regulativi može se zaključiti da za ovaj segment turističke privrede ne postoji naročit interes.

Ministar turizma Predrag Sekulić je odgovorio na naše pitanje - zašto u Crnoj Gori hostelska ponuda nije razvijenija.

"S potpunim pravom bi i ja mogao to pitanje da postavim vama jer smatram da ministarstvo treba da određuje investitorima šta žele ili ne žele da grade ili u turizmu da se bave. Ono što je veliko zadovoljstvo jeste to što imamo neku drugu vrstu ponude a to su mali ili butik hoteli i mislim da je to mnogo bolja i interesantnija priča od hostela. Na žalost, događa se to da imamo sve manje dobrih i uređenih kampova ali to je nešto što određuje tržište i što ne određuje ministarstvo niti država. To je uglavnom nešto što se prepušta tržištu i što tržište treba da uređuje", kaže Sekulić.

Međutim, čini se da ipak postoje stvari koje ne mogu da se regulišu same od sebe, već za njih ipak mora da se pobrine država. Turizmolog Miloš Bigović kaže da je segment turizma u koje spadaju hosteli na veoma niskom nivou.

"Ne postoji dovoljna informisanost, prije svega, nosilaca i kreatora destinacijske politike", kaže Bigović, koji iznosi zapanjujuć podatak koji govori o površnosti u pristupu regulisanju ovog segmenta turističke privrede.

Jedan od hostela iz lanca Montenegro Hostel

Jedan od hostela iz lanca Montenegro Hostel

"To na najbolji način može da potvrdi i činjenica da u aktuelnom Zakonu o turizmu sam termin hostel nije definisan na adekvatan način u onom smislu koji se odnosi na realno stanje šta hostel u današnjem smislu te riječi zaista podrazumijeva. Naglašavam da u našem zakonu hostel je definisan kao smještajni objekat, odnosno ugostiteljski objekat u kojem se pružaju usluge smještaja u sobama sa tri i više kreveta što apsolutno ne mora da bude tako. Ima hostela koji imaju sobe sa po dva ležaja u kojima mogu da se smjeste dvije osobe. I to je sve veći trend u hostelima širom Evrope", navodi Bigović.

Hosteli nisu svratišta

Konfuzna zakonska definicija hostela je samo dio česte zablude u vezi ovog vida ugostiteljske djelatnosti. Hosteli se često poistovjećuju sa malim hotelima, pa čak i svratištima.

Hostel je, međutim, ugostiteljski objekat koji pruža usluge prenoćišta ali gosti pritom dijele spavaću sobu sa ljudima koje prije toga nikad nijesu sreli. Pored spavaće sobe, hostelski gosti dijele i kupatilo, kuhinju, trpezariju i dnevnu sobu.

Upravo takav karakter usluge, a ne kako se često misli - samo niža cijena, mnoge ljude opredjeljuje da koriste upravo hostele jer im omogućavaju upoznavanje i druženje sa velikim brojem ljudi u veoma kratkom periodu. Imajući to u vidu, kao i pomenutu - nižu cijenu smještaja, lako je zaključiti da su najčešći gosti mladi backpacker-i.
Jedan od hostela iz lanca Montenegro Hostel

Jedan od hostela iz lanca Montenegro Hostel


Ekonomski efekat od ovog vida ugostiteljstva se možda ne može ocijeniti baš najvišom ocjenom, ali visoko-frekventan promet hostelskih gostiju stvara druge efekte koji dugoročno mogu mnogo učiniti na popularizaciji i afirmaciji jedne turističke destinacije.

"Hosteli, osim te ekonomske nadoknade koja se ostvaruje, su značajni i u tom kulturnom i socijalnom smislu, posebno za mlađu populaciju, goste koji su studenti, djeca. Dakle, to je jedna mlađa populacija koja u tim objektima na jedan vrlo specifičan način stupa u međusobne odnose i kontakte. Tu se nalazi prvenstveno značaj i uloga hostela", pojašnjava turizmolog Miloš Bigović.

Vlasnica turističke agencije i istoimenog internet sajta - Montenegrohostel Gordana Knežević koja u ponudi ima nekoliko hostela u Budvi, Kotoru, Tivtu i Podgorici kaže da bi država, samo potezom pera, mogla da učini mnogo za razvoj hostela kao jednog od najpopularnijih vidova turizma na planeti.

"Vlasnici hostela moraju da budu pravna lica, tu se slažem. Međutim , možda bi trebalo popustiti u dijelu koji zahtijeva da svaki kvadrat prostora koji izdajete mora da bude potporan. Da ne ulazimo u koju vi onda investiciju morate da uđete da bi mogli tako nešto da napravite. Kada bi tu bila veća fleksibilnost i kada država na tome ne bi insistirala mislim da bi mnogi ljudi bili raspoloženiji da svoje kuće pretvaraju u hostele ili apartmane. Sve je to na tržištu niskobudžetnih gostiju atraktivno. Nije samo zajednička soba. I privatna soba je interesantna i apratmani i privatni stanovi. Sve to može lijepo da se izorganizuje. Ali, kažem, ovo je najveći problem", zaključuje Gordana Knežević.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG