Dostupni linkovi

logo-print

Prirodno da Rusija kao i druge zemlje žele da povećaju uticaj na Balkanu, kaže za Radio Slobodna Evropa Hojt Brajan Ji (Hoyt Brian Yee), zamjenik pomoćnika državnog sekretara američkog Stejt Dipartmenta.

„No, zbog onog što Rusija radi u Ukrajini, mi u SAD i naši saveznici smo oprezni u vezi s onim što Rusija čini na Zapadnom Balkanu, i nastavićemo biti budni“.

On kaže da je pogrešno shvatanje da su SAD odsutne ili manje zainteresovane za Balkan:

„Pogledajte činjenice, tijesnu saradnju koju imamo sa zemljama regiona, diplomatsku aktivnost kao i programe podrške za neophodne reforme, ne samo za evro-atlantske integracije, već za stvaranje preduslova ekonomskog rasta. Ako pitate regionalne vlade, reći će vam da smo prisutni i veoma aktivni“.

Ji ističe da SAD snažno podržavaju aspiracije Crne Gore za učlanjenje u NATO i da je na tom putu Crna Gora je napravila veliki napredak u reformama ali da ima još toga da uradi, uključujući i u vladavini prava.

RSE: Nedavni događaji u Makedoniji podsjetili su nas na to koliko je naš region krhak. Kako ocjenjujete aktuelnu bezbjednosnu situaciju u regionu, u svijetlu povećanog uticaja Rusije na neke njegove zemlje?

Ji: Rekao bih da je generalno stanje stabilno, ali moramo nastaviti da radimo na njegovom jačanju. Ne želimo stanje zamrznutog konflikta, već stabilnost koja će regionu donijeti veći ekonomski rast, poslove, napredak. To znači da sve zemlje regiona moraju nastaviti ekonomske, političke i vojno-odbrambene reforme, koje će im omogućiti prijem u NATO i EU – ako im je to cilj. A zemlje regiona su ponaosob pokazale da su se kroz reforme približile tom cilju.

Na primjer, od kada su Srbija i Kosovo potpisali Sporazum o normalizaciji odnosa aprila 2013, obije zemlje su napredovale u evropskim integracijama. Albanija, koja je kandidat za prijem u EU, još jedan je primjer kako se to može postići kroz reformu pravosuđa, jačanje civilnog sektora, vladavine prava, borbe protiv korupcije. Svi ti kontinuirani napori su znaci da su zemlje ne samo voljne, već i spremne da napreduju ka evro-atlantskim institucijama.

RSE: Mnogi u regionu smatraju da Balkan nije bio u fokusu SAD proteklih godina. Nasuprot tome Rusija jeste, naglašavajući „pravoslavno bratstvo“ i čineći napore da zadrži balkanske zemlje podalje od NATO saveza i EU. Može li se očekivati više američke podrške regionu?

Ji: Pogrešno je shvatanje da su SAD odsutne ili manje zainteresovane za Balkan. Pogledajte činjenice, tijesnu saradnju koju imamo sa zemljama regiona, diplomatsku aktivnost kao i programe podrške za neophodne reforme, ne samo za evro-atlantske integracije, već za stvaranje preduslova ekonomskog rasta. Ako pitate regionalne vlade, reći će vam da smo prisutni i veoma aktivni.

Zbog onog što Rusija radi u Ukrajini, mi u SAD i naši saveznici smo oprezni u vezi s onim što Rusija čini na Zapadnom Balkanu, i nastavićemo biti budni

Pomenuli ste Rusiju koja, kao i mnoge zemlje, želi da poveća uticaj na Balkan. Prirodno je za svaku zemlju da želi da širi uticaj u regionu koji se razvija, kao i na njegovo tržište, populaciju koja raste. Naravno da Rusija, kao i druge zemlje, želi da poveća svoju trgovinu i investicije u takvom regionu. No, zbog onog što Rusija radi u Ukrajini, mi u SAD i naši saveznici smo oprezni u vezi s onim što Rusija čini na Zapadnom Balkanu, i nastavićemo biti budni.

To što Rusija ovdje trguje ili prodaje energiju, samo po sebi ne predstavlja opasnost. Ono što smatramo pritom važnim je da zemlje sačuvaju nezavisnost, posebno energetsku, kako ne bi postale ovisne o Rusiji ili bilo kojoj drugoj zemlji. Kroz širu saradnju, zemlje trebaju diversifikovati energetske snabdjevače nafte, jer vidjeli smo 2009. kakve posljedice može imati ovisnost o samo jednom energetskom izvoru kao što je ruski. Tada je većem dijelu Evrope bilo hladno tokom zime.

RSE: Govoreći o regionalnim izazovima, jedan od najvećih su strani borci regrutovani za „Islamsku državu“ (ISIS). A kako se borba protiv ISIS-a ne vodi samo na bojnom polju, što po Vašem mišljenju države regiona mogu učiniti da bi se smanjio uticaj „Islamske države“ među muslimanskom populacijom?

Ji: Vrlo je važno da su zemlje regiona svjesne problema i razvijaju nacionalne strategije za borbu protiv stranih boraca i terorizma uopšte. Potrebna je veća saradnja među zemljama u razmjeni informacija i međusobnom pomaganju u borbi protiv te trans-nacionalne prijetnje.

Kao što ste pomenuli, pojedine populacije su ranjivije prema ovom fenomenu, pa je važno shvatiti što su uzroci i motivi da se strani borci upućuju sa Zapadnog Balkana u Siriju, Libiju ili Irak. Ti motivi su razni, od ekonomskih do aktivnosti ideoloških ili religioznih grupa koje ih regrutuju. Zato je važno da sa tog puta odvratimo posebno mlade ljude, koji ne vide alternativu.

Treba raditi na ekonomskom jačanju Zapadnog Balkana, treba osigurati dovoljno posla, adekvatno obrazovanje, i informisati građane o prijetnji koje nose strani borci. Ako postoje oni koji pozivaju strane borce na Bliski Istok, trebaju im se suprotstaviti glasovi iz vlasti koji će objasniti zašto je to pogrešno, da je to terorizam, i da je to nezakonito.

Hojt Brajan Ji u razgovoru sa Jasnom Vukićević, foto: Ambasada SAD u Podgorici

Hojt Brajan Ji u razgovoru sa Jasnom Vukićević, foto: Ambasada SAD u Podgorici

Veoma je važno sarađivati u regionu u primjeni zakona, odbrani i policijskim akcijama. Zato je važno omogućiti zemljama koje žele pristupiti NATO-u da to i učine. Jer, članice NATO-a su pokazale tokom godina da su sposobnije za borbu protiv globalnih prijetnji.

Tu se vraćam Vašem pređašnjem pitanju – svim državama regiona koje žele NATO članstvo, a sposobne su za ispunjavanje pristupnih uslova, treba to omogućiti, i nijedna zemlja ne bi trebala imati veto. Čuli smo ranije ocjene Sergeja Lavrova da bi integracija Zapadnog Balkana u NATO bila provokacija. Apsolutno se ne slažemo sa tim.NATO nije usmjeren protiv nijedne države, to je odbrambeni savez koji obezbjeđuje kolektivnu sigurnost i odbrambenu snagu svojih članica. I on može doprinijeti borbi protiv terorizma i stranih boraca“.

SAD snažno podržavaju crnogorske aspiracije za učlanjenje u NATO
RSE: Kao zemlje koja je na vratima NATO-a, kako ocjenjujete šanse Crne Gore za skorim učlanjenjem?

Ji: SAD snažno podržavaju crnogorske aspiracije za učlanjenje u NATO. Crna Gora je napravila veliki napredak u reformama odbrambenog sektora, vojske, vladavini prava i upoznavanju javnosti o benefitima Alijanse. Mi i naši saveznici uzećemo taj napredak u potpunosti u obzir kada budemo odlučivali da li ili ne da pozovemo Crnu Goru da se pridruži NATO-u ove godine.

Još uvijek postoje stvari koje želimo da Crna Gora ispuni u sferi reformi, povećanju podrške javnosti za NATO, jačanju vladavine prava. To je za nju važno ne samo kako bi se učlanila u NATO, nego za Crnu Goru kao demokratiju u razvoju koja stremi EU.

Crna Gora svoju budućnost drži u sopstvenim rukama. A to znači, ako nastavi putem reformi, jačanja institucija, odbrambenih snaga, vladavine prava i civilnog društva, Crna Gora će uspjeti.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG