Dostupni linkovi

logo-print

Islamska zajednica neće zatvarati "paradžemate", poziv državi na akciju


Dževad Hodžić

Dževad Hodžić

Zbog toga što je u posljednje dvije decenije u Bosni i Hercegovini formiran određen broj džemata – osnovnih organizacijskih jedinica bosanskih muslimana, koji nisu u njenom sastavu, vrh Islamske zajednice je odlučio da im ponudi priključivanje u postojeći, legalni sistem. Razgovori su trajali do kraja februara i sada se očekuje Izvještaj Rijaseta o rezultatima koji su postignuti na terenu.

Ovoj Inicijativi, za RSE govori dr Dževad Hodžić, profesor na Fakultetu Islamskih nauka u Sarajevu i poslanik u Parlamentu Federacije BiH.

RSE: Šta je Vaša procjena, profesore Hodžiću, kako će se završiti inicijativa Islamske zajednice (IZ BiH) o zatvaranju "nelegalnih džemata"?

Hodžić: Moram biti iskren pa reći da nemam neposredne i precizne informacije koji su do sada, konkretno, postignuti rezultati. Što sam nezvanično čuo, najveći broj tih džemata je izrazio spremnost da se integrira u zajednicu. Ja se nadam da će ova inicijativa polučiti dobre rezultate. Da li će konačno i potpuno riješiti taj problem, u to nisam siguran.

Uostalom, bilo bi idealno, možda i previše, u ovom trenutku očekivati da se jednom takvom inicijativom, otvorenošću i spremnošću Islamske zajednice u BiH i njenim stavom u tom pogledu, može riješiti cijeli problem nekog, radikalnog islamskog diskursa u Bosni i Hercegovini ili nekog radikalizma. Taj radikalizam nema svoje korijene, nema svoje uzroke i razloge u BiH, ili nema uopće u onoj domeni u kojoj se kreće ova inicijativa, a to je jedno duže i složenije pitanje.

RSE: Pretpostavljam da se krenulo u ovu inicijativu upravo zbog radikalnih stavova i djelovanja pojedinaca, kao i zbog odlaska na strana ratišta.

Hodžić: Da, možda u prvom redu zbog toga, ali ne samo zbog toga. Naprosto, Islamska zajednica je dužna da postupa u skladu sa svojom misijom utvrđenom u Ustavu IZ. Iz najvećeg broja takvih džemata se ne kreće na ratišta. Ali, pretpostavimo da postoji određeni broj džemata iz kojih sigurno ljudi ne idu na ratišta, ne pokazuju nikakve elemente nasilnog ekstremizma, ali rade izvan Islamske zajednice, ona bi bila dužna da ih pozove da se priključe i integriraju, jer je to u skladu sa njenom ustavnom zadaćom i misijom.

RSE: Šta kažete na komentare, pa i zvanična saopštenja iz "paradžemata" (odrednica Rijaseta) ili nezavisnih džemata (kako sebe nazivaju), da je Inicijativa Rijaseta ultimatum a ne dogovor?

Hodžić: Ne mislim da se radi o ultimatumu. Instrukcija Rijaseta IZ muftijama i imamima na terenu upravo je zahtjev, poziv, da nadležni imami i muftije, na čijim područjima se nalaze takvi džemati, obave razgovor. Cilj tog razgovora je postavljen tako da se od tih džemata traži da se uključe, prema određenim uvjetima, pretpostavkama i procedurama, u rad Islamske zajednice, da je prihvate, a IZ je otvorena i spremna njih prihvatiti – i to nije ultimatum. Ultimatum može postavljati onaj koji ima neke instrumente i mehanizme prisile. Islamska zajednica to nema i ne želi.

Pojednostavljeno rečeno, Islamska zajednica je odlučila da otvori vrata svim tim džematima, da ih pozove da uđu u Zajednicu i to nije ultimatum, a onda, poslije toga, džemati koji ostanu izvan Islamske zajednice, neće imati mogućnost da ih ona predstavlja i zastupa. Dalje će se stvari odvijati onako kako budu postupali nadležni državni organi, institucije, agencije i tako dalje.

RSE: Sve se češće postavlja pitanje ko će zatvarati "nelegalne džemate", kao da je to ključno pitanje, odnosno kao da nema entitetskih i državnih organa nadležnih za rad onih koji su izvan institucija sistema?

Hodžić: To pitanje može biti važno nekom drugom, ali IZ nema mandat, nema mehanizme, nema instrumente da zatvara bilo koji džemat koji je izvan Zajednice. IZ može da donese odluku da, recimo, jedan svoj džemat integrira u drugi, pa ga u tom formalno-proceduralnom smislu zatvara. Može da zatvori neki džemat zato što su se ljudi iselili... Ali, Islamska zajednica nema mehanizme, nema mandat i to ne želi, nije to njena intencija da zatvara bilo kakve džemate. To pitanje je u nadležnosti državnih organa.

RSE: Zbog čega je važno što je Rijaset u svom saopštenju naveo da ne dovodi u pitanje pravo svakog pojedinca da u privatnom životu praktikuje islam na način koji sam izabere?

Hodžić: Zato što se tumačenje islama i vjerski život unutar struktura IZ, u džematima, u obrazovnim i drugim institucijama, ne odvija na neki monolitan, unison, uniforman način.

"Jedino Islamska zajednica ima pravo i nadležnost da u institucionalnom pogledu organizira vjerski život muslimana. To ponekad, možda, nekim ljudima nije sasvim jasno, pa ni onima u tim tzv. paradžematima."

Islamska zajednica je otvorena za pluralizam u različitim nijansama islamske tradicije u Bosni i Hercegovini i njene dinamičnosti, samo što se radi o tome da i po Ustavu IZ i po Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju Crkve i vjerskih zajednica Bosne i Hercegovine iz 2004. godine, jedino Islamska zajednica ima pravo i nadležnost da u institucionalnom pogledu organizira vjerski život muslimana. To ponekad, možda, nekim ljudima nije sasvim jasno, pa ni onima u tim tzv. paradžematima.

Naprosto se radi o tome da Islamska zajednica ima pravo, mandat i ovlaštena je da organizira vjerski život. Ona daje eventualno suglasnost za organiziranje, osnivanje i registriranje bilo koje organizacije, udruženja, koje se bavi istim ili sličnim pozivom, zanimanjem koje predstavlja poziv i zanimanje iz sadržaja rada Islamske zajednice. Pitanje insitucionalnog organiziranja i vođenja vjerskog života je isključivo u nadležnosti Islamske zajednice Bosne i Hercegovine.

XS
SM
MD
LG