Dostupni linkovi

logo-print

Hoće li predmet o spolnosti i zdravlju dospjeti u bh. škole


Ilustracija

Ilustracija

Ni Bosna i Hercegovina ni zemlje okruženja, koje su daleko bliže Europskoj uniji, u svom obrazovnom sustavu ne poznaju predmet zdravstvenog i spolnog odgoja. Razlozi su gotovo isti na svim stranama – kose se stavovi i mišljenja struke i onih koji kreiraju sustav obrazovanja.

Udruženje biologa TK još prije četiri godine poslalo je Ministarstvu obrazovanja zahtjev za uvođenje jednog ovakvog predmeta. Međutim, Ministarstvo ne da nije razmotrilo ovaj prijedlog nego se Udruženju nikada nije ni javilo.

„Sve više se nevladine organizacije bave upravo ovim pitanjima. Mada podučavaju učenike kako se zaštiti od neželjene trudnoće, o spolno prenosivim bolestima, ipak mislim da je to okvir nastave biologije. Vrlo često imamo i problem na koji način će te osobe iz nevladinih organizacija pristupiti tom problemu, dok nastavnik pedagog zna metodu kako iznijeti jedan takav sadržaj pred učenike“, navodi Mirsada Begović, predsjednica Udruženja.

Predmet zdravstvenog i spolnog odgoja trebao bi sadržavati činjenice i informacije koje će mladima biti itekako korisne. Program bi djecu educirao i o zdravim životnim navikama, ali i onim štetnim - kao što su alkohol, cigarete i droga, pojašnjava profesorica Begović.

„Očevidac sam, kroz ovaj svoj nastavni rad, da je postojalo slučajeva da nam trudnica sjedi u razredu, da imamo sakrivene trudnoće, da imamo neželjene trudnoće. Zar je grijeh naučiti djecu kako da žive? Mislim da je cilj samog obrazovanja ne samo da učenike naučimo da zapamte neke činjenice, nego da ih naučimo i nekim socijalnim situacijama, toj socijalnoj strani – kako da se nose s tim životom“, kaže Begović.

Doktorica Amra Habibović, specijalista ginekologije i akušerstva, u svojoj praksi se sve češće susreće s mladim trudnicama – djevojčicama koje nisu došle ni do srednje škole i koje gotovo i ne poznaju svoje tijelo.

„Nama bi, kao ljekarima, kao roditeljima, odlično bilo kad bi se u škole uvelo seksualno i zdravstveno obrazovanje. To bi nam pomoglo u smislu da ne bismo više bili svjedoci maloljetničkih trudnoća, koje su uvijek tragedija za porodicu, a također i za jedinku koja – mlada – iskusi sve one nekakve negativne strane i posljedice neznanja o seksualnim odnosima. Isto tako smatram da bi puno, puno pomoglo u smanjivanju seksualnog zlostavljanja djece“, ocjenjuje Habibović.

Prevencija i tabu

Međutim, i o ovome će vjerojatno ključnu riječ i odluku dati politika. Dragana Šarić, koordinatorica Euroinfo centara u BiH, kaže da djeca u zemljama Europske unije već desetljećima uče o zdravlju i spolnosti, a da kod nas sve novo što bi se uvelo u obrazovanje izaziva zaoštrene polemike.

„Edukacije i predavanja na tu temu dovešće do zdravstvene prevencije i smanjenja neželjenih bolesti, neželjenih trudnoća, spolno prenosivih bolesti i ostalih. Koliko god mi mislili da smo mi proaktivna sredina, kod nas je to ipak još tabu tema. Za zdravstveno spolnu prevenciju je nezainteresiranost“, kazala je Šarić.

Uvođenje ovog predmeta u Hrvatskoj je izazvalo polemike, prije svega uz dilemu koliko je on primjeren za učenike koji pohađaju nastavu vjeronauke. Isti problem bi se mogao javiti i u Bosni i Hercegovini. Gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, fra Zdravko Anđić, mišljenja je da predmet zdravstvenog i spolnog odgoja treba imati prvenstveno odgojnu i edukativnu ulogu o zdravlju.

„Što se tiče vjerskih zajednica, one u svom poslanju imaju zadaću da spriječe i da ljude upozore na mnoge negativne opasnosti koje vrebaju u svakodnevnom životu, pa tako i na području tjelesnosti, dakle njegove duhovne dimenzije. Mi u svome radu pokušavamo educirati i ljude upućivati na prave vrijednosti i pokušavamo ih uputiti u sve ono što bi trebali znati kako bi izbjegli mnoge nevolje i nedaće, pa i na području čuvanja svoga zdravlja, čuvanju svog ljudskog dostojanstva. Sve je to nekako uokvireno u naše vjersko djelovanje“, rekao je on.

Bude li se slušalo mišljenje zdravstvenih stručnjaka i pedagoških djelatnika, predmet o spolnosti i zdravlju mogao bi uskoro ući u redoviti obrazovni sustav.

„Mi moramo, zajedno sa roditeljima, odnosno s lokalnom zajednicom i svim relevantnim ministarstvima i ustanovama, biti na jednom zajedničkom talasu. Moramo jako puno raditi na vaspitnom odgoju, više nego na onom edukativnom, jer su djeca dovoljno informisana preko elektronskih sredstava koja su im dostupna“, kaže direktorica OŠ Mejdan Nizama Softić.

Uvođenje ovog predmeta potiču stručnjaci, kako zdravstveni tako pedagoški, koji imaju nesebičnu podršku roditelja. Međutim, oni koji kreiraju obrazovanje još uvijek o ovome niti riječi. Njima je uvođenje dodatnih predmeta za sada samo dodatni trošak.
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

XS
SM
MD
LG