Dostupni linkovi

logo-print

Hoće li vlast "unovčiti" evropski uspjeh


Glasanje na lokalnim izborima u Crnoj Gori - fotografija iz arhive

Glasanje na lokalnim izborima u Crnoj Gori - fotografija iz arhive

Olivera Nikolić

Crna Gora je u petak otvorila pregovore o članstvu. Istražujemo koliko će ovaj značajan uspjeh kapitalizovati političke elite i da li napredak zemlje u evropskim integracijama garantuje opstanak na vlasti onih koji taj proces vode, kao i kakva su iskustva zapadnih komšija, Hrvatske i Slovenije, te predviđanja za Crnu Goru.

Evropske integracije, pod uslovom da su uspješna priča, koriste vladajuće elite za pridobijanje birača, a vlada za vrednovanje učinka rada. Pitanje je, međutim koliko se na tom talasu mogu pridobijati glasači? Za Crnu Goru, koja počinje izbore, Hrvatsku koja će i formalno postati članica naredne godine, te Sloveniju sa osmogodišnjim stažom pripadanja Uniji, zajednička karakteristika evropskog puta je velika podrška javnog mnjenja evropskim integracijama, prepoznavanje tog cilja kao nacionalnog interesa, te opšti društveni konsenzus oko tog pitanja. Vladajuća politička elita u Crnoj Gori dugo je prisvajala rezultate iz evropske priče, ali je pitanje da li će to biti slučaj i ubuduće.

Univerzitetski profesor, metodolog Miloš Bešić u izjavi za RFE ukazuje na pravilo - što je zemlja bliže vratima Unije, to se pitanje članstva ne doživljava kao ‘goruća tema’. “Svaki korak dalje u integracijama, skuplji je za vlast”, kaže on i dodaje:

“Sa ulaskom u EU se više ne može igrati kao sa ozbiljnim političkim argumentum. To više nije tema koja će da pokrene mase i ljudi neće glasati za određenu partiju zato što nas ona vodi ka EU. To se posmatra kao nužnost. Na kraju krajeva, sve partije u Crnoj Gori su za ulazak u EU i tu ne postoji suštinski sukob na ukupnom političkom tržištu. Ali, ukoliko se desi zastoj na tom putu, to može veoma skupo da košta vladajuću elitu”, ocjenjuje Bešić.

‘Političke elite u Hrvatskoj prisvajale su dio evropske slave za sebe, ali ta slava uvijek nije valorizovana na izborima‘, kaže za RSE novinar riječkog Novog lista Branko Migić i navodi iskustvo novopečene članice Unije.

“Sjetimo se Jadranke Kosor (bivša premijerka Hrvatske i predsjednica HDZ-a) koja je sebe proglašavala najzaslužnijom za to što je Hrvatska dobila pozivnicu za EU, da je vrlo loše prošla na ovim parlamentarnim izborima, a na kraju i u vlastitoj stranci. Bivši premijer Ivo Sanader koji se hvalio da je proevropski orijentiran i svojim evropskim manirima, znanjem stranih jezika, sada je osumnjičen za korupciju”, ukazuje Migić.

Slično je i sa Slovenijom, gdje je vlada doktora Janeza Drnovšeka daleke 92. preuzela posao, izvela ga do kraja, a onda ulaskom zemlje u Uniju 2004, kažnjena na izborima, podsjeća za RSE slovenački političar, Roman Jakič.

“Vlada Janeza Drnovšeka počela je atlantsko-evropske integracije i izgurala ih ulaskom Slovenije u Uniju. Istovremeno je na generlanim izborima ta ista vlada izgubila većinu i otišla u opoziciju”, navodi Jakič.

Unutrašnje dubioze

Iskustvo zapadnih komšija pokazuje da i pored visoke podrške javnog mnjenja integracijama u EU, birače prije svega interesuju, unutrašnji problemi i dubioze. “Birači u Hrvatskoj, a vjerujem i u Crnoj Gori će više vrednovati učinjeno na unutrašnjem planu”, kaže novinar riječkog dnevnika Migić.
Zastave Crne Gore i EU - ilustracija

Zastave Crne Gore i EU - ilustracija


“Vrednovaće ono što smo učinili tamo gdje smo najtanji, u borbi protiv korupcije, političkog i svakog drugog kriminala. Što su učinili da naše zemlje prosperiraju na ekonomskom planu, u svakodnevnom životu naših građana. To će biti presudno i za izbore u Crnoj Gori, baš kao što je bilo presudno i za izbore u Hrvatskoj, gdje je ta politička elita koja je praktično dovela Hrvatsku do vrata EU, poražena na izborima i HDZ je sišao na vlasti jer nije znao riješiti, jer nije znao riješiti unutrašnje probleme društva”, ukazuje Migić.

Uspjeh na evropskom putu nije rukovodio ni birače u Sloveniji, da na izborima nagrade elite koje su izvele taj proces. Kao i u Hrvatskoj, rejting partija određivala je sposobnost partija da se izbore sa ključnim problemima društva. Roman Jakič.

“U Sloveniji se uspjeh evropskih integracija nije vezao za uspjeh vladajuće stranke. Nije bilo iznenađenje da ćemo 2004. izgubiti izbore, ali ne toliko zbog EU priče, koliko zbog vrlo internih, političkih priča”, navodi Jakič slovenačko iskustvo.

Crna Gora je daleko od članstva. Pred njom je težak i dug pregovarački put. Zemlja će, međutim, na jesen najverovatnije u parlamentarne izbore, pa je za pretpostaviti da će vladajuće elite pokušati da kapitalizuju zeleno svjetlo Brisela.

Da li će birači zagristi taj mamac ili će tražiti rješenja za ozbiljne socio-ekonomske probleme, ostaje da se vidi, ali u svakom slučaju, napredak u integracijama više nije krupan argument na koji mogu računati političari, saglasni su naši sagovornici.
XS
SM
MD
LG