Dostupni linkovi

logo-print

Hoće li propasti decenija truda proizvođača mlijeka?


Ilustracija

Ilustracija

Ulaskom Hrvatske u EU 1. jula zatvorena su vrata evropskog tržišta domaćim proizvođačima i izvoznicima mlijeka. Iako je od datuma ulaska Hrvatske prošlo tek nekoliko dana, mljekari tvrde da se već vide posljedice. S druge strane, nadležni tvrde da je Kancelarija za hranu i veterinarstvo iz Dablina najavila skoru posjetu BiH, kada bi se trebali riješiti problemi izvoznih brojeva za mljekare, a do tada - vladajući imaju druga rješenja.

Mevludin Ikanović, mljekar iz Tuzle, kaže da problem izvoza mlijeka nije nastao samo ulaskom Hrvatske u EU, već da taj problem traje jako dugo, kako zbog nelojalne konkurencije izvana, tako i zbog nerada bh institucija koje su još prije nekoliko godina trebale obezbijediti uslove za izvoz mlijeka na prostor Evropske unije. On kaže da se već vide efekti loše politike.

„Evo, pokazalo se u roku od sedam dana, a kažu da nešto izmišljaju. Od samog ulaska Hrvatske u Evropsku uniju već su pali naši proizvođači mlijeka. Ne mogu prodati u Federaciji, a smatram da je isto tako i u Republici Srpskoj. Kome će prodat'?“

Kancelarija za hranu i veterinarstvo iz Dablina trebala bi u narednih nekoliko dana izvršiti reviziju dosadašnjih posjeta, te bi nakon toga trebao biti utvrđen i novi datum posjete Bosni i Hercegovini. Ova posjeta, obećavaju nadležni, trebala bi konačno riješiti problem izvoznih brojeva, jer su, kako kažu, svi ostali uslovi ispunjeni. Dok do toga ne dođe, oni imaju alternativna rješenja. Ministar poljoprivrede RS, Stevo Mirjanić:

„Dogovoreno je da se poveća izvoz u Crnu Goru. Preduzeti su razgovori i već ostvareni konkretni oblici saradnje sa Albanijom za izvoz mlijeka u Albaniju. Dio mlijeka će preuzeti i subotička mljekara koja ima direktan pristup evropskom tržištu.“


Ove mjere međutim nisu prihvatljivo rješenje za mljekare, a kako kaže predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac, svoj nerad nadležni sada pokušavaju ispraviti nebuloznim odlukama koje su kratkog daha.

„Izvoz mlijeka na tržište Evropske unije, a prije svega na tržište Hrvatske – to tržište smo mi stvarali punih deset godina, odričući se, i mi proizvođači i mljekare, i dijela dohotka i svega. Stvarali smo to tržište i kvalitetom, ali isto tako i konkurentnim cijenama. Sada je to tržište teško nadomjestiti, posebno ako se priča o izvozu u nekakvu Albaniju, gdje su troškovi transporta daleko veći i te troškove transporta neko bi morao da snosi.“

S druge strane, pomoćnica ministra za sektor veterinarstva Radmila Čojo smatra da se sada bh mljekarima otvara mogućnost da dominiraju na domaćem tržištu jer prestankom CEFTA sporazuma sa Hrvatskom, mlijeko uvezeno iz ove zemlje neće biti konkurentno na bh tržištu.

„Republika Hrvatska nije više u CEFTA-i, dakle, 15 posto na fakturu i deset feninga po litri mlijeka – mlijeko uvezeno iz Hrvatske neće biti konkurentno, tako da će biti u prosjeku do 20 posto skuplje.“

A da opet mljekari i političari nisu na istoj talasnoj dužini, smatra predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Federacije BiH, Mehmed Nikšić, koji kaže da uprkos prestanku CEFTA-e sa Hrvatskom, problem malverzacija pri uvozu neće nestati, te iz tog razloga domaći mljekari i dalje neće biti konkurentni.

„Znamo kakva je situacija na granici – da se piše na papirima jedno a uvozi se drugo, to je opšte poznata stvar. Mi i kolege iz Republike Srpske cijelo vrijeme pričamo o tome. To je problem, i mi ćemo sve trpjeti do momenta dok ne dođemo u situaciju da se prekine otkup ili da se prekine plaćanje. Svakako da ćemo morati štititi svoje interese.“

Između stavova mljekara i političara nalazi se mišljenje Igora Gavrana, savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH, koji smatra da je još rano govoriti o štetama koje trpe mljekari zbog nemogućnosti izvoza mlijeka, te napominje da ukoliko bh proizvođači dobiju zeleno svjetlo iz Dablina, mogu samo osjetiti pozitivne efekte, kako na stranom tako i na domaćem tržištu. U suprotnom ih očekuje krah.

„Ukoliko se ostvare obećanja naših nadležnih institucija da će ova inspekcija iz Dablina doći vrlo brzo, i samim time rješavanje izvoza mlijeka bude riješeno u narednim mjesecima, najkasnije, a ne u nekom dužem periodu, ponovno nastavak normalne i redovne proizvodnje mlijeka u Bosni i Hercegovini ne bi trebao biti doveden u pitanje. Ukoliko se ove najave ne ostvare, i ukoliko bi zabrana izvoza mlijeka ostala kao trajna kategorija, to bi imalo negativne posljedice.“

Iz svega navedenog može se zaključiti da su političari na državnom nivou najviše odgovorni zbog nastale situacije, a u prilog tome govori i to da su skoro deset godina imali na raspolaganju kako finansijsku tako i savjetodavnu podršku Evropske unije u pripremama za ulazak Hrvatske u ovu zajednicu. Portparolka delegacije EU u BiH Zora Stanić:

„Evropska komisija je obezbijedila i namijenila tehničku i savjetodavnu pomoć, investicije, podršku i savjete kako bi se Bosna i Hercegovina pripremila, i to u zadnjih deset godina pomoć samo u dijelu koji se tiče sigurnosti hrane i veterinarskom sektoru iznosi 19 miliona eura.“

I dok se čeka posjeta delegacije iz Dablina, mljekari brinu kome da sada prodaju mlijeko, jer smatraju da je bh tržište suviše malo za količine koje imaju.

S druge strane, političari i dalje obećavaju, iako je jasno da 1. jul ove godine nije trebalo čekati, već se sa problemom izvoza - ne samo mlijeka, već i ostalih roba biljnog i životinjskog porijekla - trebalo baviti mnogo ranije.
  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG