Dostupni linkovi

logo-print

Hoće li novi zakon u Federaciji BiH popraviti status i prava porodilja?


Naknade koje se majkama za vrijeme porodiljskog odsustva isplaćuju u Federaciji nisu povećavane godinama, a i ono što primaju kasni mjesecima. Od kantona do kantona iznos nije isti, a porodilje u nekim kantonima ovo pravo uopšte i ne ostvaruju – jer, kako kažu nadležni, za to nema novca. Razlika postoji da li je porodilja zaposlena ili nije. Sva ova pitanja trebala bi biti riješena novim zakonom o zaštiti porodice sa djecom, koji je tek u fazi prednacrta.

Majka šetomjesečne bebe Džemka Karač Osmanović iz Tuzle je zaposlena. Porodiljsku naknadu uplaćuje joj poslodavac:

„Meni moj poslodavac uplaćuje određeni iznos, onaj koji je zakonom utvrđen – 55 posto od prosječne federalne plaće. Ja to imam svaki mjesec redovno na računu. Međutim, ono gdje država je zakazala, odnosno kanton jeste da oni to ne refundiraju mom poslodavcu redovno. Mislim da mu još uvijek nisu počeli uplaćivati ništa iako je on meni isplatio dosad tih šest naknada. Potrebno je nekada i godinu dana da kanton počne refundirati mjesec za mjesecom te porodiljne naknade“, kaže Džemka Karač Osmanović.

Elma Radončić iz Sarajeva, majka dvoje djece, zadovoljna je primanjima koje ima. Kao majka tromjesečne bebe ima porodiljsku naknadu, koju kanton plaća, ali dobija i novac iz škole u kojoj predaje biologiju. Sa prvim djetetom, koje sada ima tri i po godine, porodiljska naknada nije bila dovoljna za potrebe bebe:

„Godine 2010. sam dobivala samo od države – 430 KM. Tad nije bilo dovoljno“, navodi Elma Radončić.

Svaki kanton ima svoja pravila. Zaposlene porodilje, poput onih u Posavskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, nemaju uopšte pravo na naknadu.

„U HNŽ samo jedno pravo ostvaruju majke rodilje, i to na način da se iz proračuna HNŽ izdvaja jednokratna novčana pomoć za opremanje novorođenog djeteta u iznosu od 400 KM. To je, nažalost, u ovome trenutku jedina novčana nadoknada za majke rodilje za vrijeme odsustva zbog porođaja“, navodi Pero Pavlović, portparol Vlade HNK.

Čini se da u ovom kantonu situacija neće biti ništa bolja ni u budućnosti:

„Zakon o zaštiti obitelji s djecom je davno već pripravljen, ministarstvo je u nekoliko navrata pominjalo i potenciralo njegovo donošenje, ali obzirom da taj zakon u sebi sadrži oko 90 prava koja su u materijalnom smislu na razini od 15-ak milijuna na razini godine, onda je logično da ne možete ni donijeti zakon kojeg ne možete metarijalno ispratiti i financirati“, kaže Pavlović.

Kreirati populacijsku politiku

Iznos naknada za zaposlene porodilje obračunava se procentualno od ostvarene plaće porodilje, osim u Kantonu Sarajevo gdje se to izračunava u iznosu od 60 posto od prosječne plaće u FBiH. Procenti u kantonima variraju od 50 do 90 posto od ostvarene plaće, što i jeste razlog neujednačenih naknada u FBiH.

Nezaposlene, pak, majke imaju primanja samo u sedam kantona, a mjesečni iznos naknada za nezaposlene porodilje varira od najmanjeg iznosa od 100 KM, do najvišeg koji je 236 KM. Naknade kasne i po nekoliko mjeseci.

„Zakonski okvir u Federaciji je neadekvatan i u velikoj mjeri poštivanje prava porodilja zavisi isključivo od kantona. U dva kantona uopšte nisu bile predviđene zakonske mjere za podršku porodiljama, bilo da se radi o zaposlenim, bilo o nezaposlenim majkama, a na drugim kantonima to je uvijek ovisilo o slobodnoj volji političara - i u principu se u budžetima izdvajanja smanje prvo u dijelu izdvajanja za djecu, odnosno za porodilje“, kaže Amra Selešković, direktorica Udruženja Vesta iz Tuzle.

Na ovaj način žene se destimulišu za rađanje. A da bi se to promijenilo, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, kako saznajemo, prošlog mjeseca je finaliziralo prednacrt zakona o zaštiti porodice sa djecom. U njemu je predviđeno izjednačavanje naknada u Federaciji. Tako bi naknada za zaposlene majke trebala iznositi 80 posto od prosječne plaće, a za nezaposlene je predviđeno 40 posto, a to bi u sadašnjim iznosima bilo oko 350 KM.

U resornom ministarstvu nisu htjeli govoriti o ovom zakonskom riješenju, ni o tome da li će se moći isfinansirati jer smatraju da je preuranjeno. Zato Amra Selešković iz Udruženja Vesta upozorava:

„Dosad su se već dešavala takva nastojanja i uvijek su bila osujećena činjenicama i tvrdnjama da u budžetima nema novaca. Mi mislimo da u budžetima ima novaca, samo ih treba ravnomjernije rasposrediti. I posebno bismo naglasili potrebu kreiranja populacijske politike BiH, gdje se teret koji je trenutno na poslodavcu smanjuje i omogućava porodiljama da dođu do svojih prava bez obzira da li su zaposlene ili nezaposlene.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG