Dostupni linkovi

logo-print

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić najavio je kako će prihvatiti poziv člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i doći u zvaničnu posjetu BiH.

Ipak, Nikolić se nije izjasnio hoće li doći u Srebrenicu na obilježavanje godišnjice genocida. Umjesto toga, bar kako je za jedan beogradski list naveo njegov savjetnik, predsjednik Srbije očekuje odgovor od Izetbegovića na poziv da “zajedno obiđu bošnjačke i srpske memorijale i time manifestuju duboko žaljenje zbog svih žrtava i upute poruke pomirenja”.

Takvu vrstu uslovljavanja Nikolića, koji dolazi samo dva mjeseca prije obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici, u BiH smatraju pokušajem relativizacije, tim prije što je spreman odati počast Jermenima, a ne žrtvama koje su stradale velikim dijelom i zbog politike koju je provodila Srbija u to doba.

Otići u grad Jemen, a ne doći u Srebrenicu koja je oko 150 km daleko od Beograda, vrhunac je političke nezrelosti, smatra profesor Esad Bajtal, autor knjige “Zločini i laži Miloševićeve kriptopolitike".

“To što on relativizira i još uvijek se premišlja da li da ode ili ne ode na najveće stratište nakon drugog svjetskog rata u Evropi samo po sebi govori.” , navodi Bajtal. Pri tome, kaže, treba razlučiti srpsku i srbijansku politiku, tim prije što se sada one razlikuju. Nikolić je, podsjeća Bajtal, svojevremeno govorio kako “Bosnu i Hercegovinu ne diramo, Srpsku ne damo”, što pokazuje da on sebi daje isuviše prava da zadire u tuđu državu.

Treba, dodaje Bajtal, presjeći jednom petljanje u unutrašnje stvari BiH, ali i unutar zemlje sve izvesti na čistac.

Esad Bajtal

Esad Bajtal

“Ne možete vi sa etnopolitikama uraditi nešto dobro u ovakvoj zemlji kakva je BiH. A s druge strane da bi to prestalo neko bi zaista od tih koji nam se stalno petljaju u unutrašnje odnose morao steći dovoljno građanske i političke hrabrosti, obrnuti ćurak i početi se ponašati brantovski. Također, ako govorimo iznutra, zašto Izetbegović ne bi otišao na svako moguće stratište koje je počinjeno u moje ili vaše ime? Ja nisam nikome dao dozvolu da čini zločine.“, kaže Bajtal uz napomenu da ako BiH hoće da živi normalno onda se sve političke elite moraju postaviti tako da vlastitim primjerom pozovu građane da se uzajamno počnu drugačije gledati i ophoditi.

Odnos uslovljavanja predstavlja banalizaciju zločina, jer genocid u Srebrenici je potvrđen, pred najvišom instancom međunarodnog prava, kao i uloga Srbije koja je „prekršila Konvenciju o genocidu jer nije spriječila masakr u Srebrenici“, smatra predsjednica Društva za ugrožene narode Fadila Memišević. U priznavanju zločina, kaže, nema ali.

“Pravo suočavanje je ono kada oni u čije ime je počinjen zločin kažu jeste, to je bio genocid, u naše ime je to počinjeno i mi to više nećemo raditi. Niko nikoga ne treba uslovljavati. “

Za čovjeka koji se, mada nije priznao genocid, ipak javno izvinio za zločin koji je počinjen u ime Srbije ili srpskog naroda, Nikolić uslovljavanjem pokušava relativizirati zločine, bez istinske namjere za pomirenje, kaže direktor Istraživačko dokumentacionog centra Mirsad Tokača.

Mirsad Tokača

Mirsad Tokača

“Sve što se događalo na prostoru entitea Republika Srpska je rezultat jednog plana koji je bjelodano dokazan na Tribunalu i Međunarodnom sudu pravde. Svi ti pokušaji da se pod firmom pomirenja zaboravi šta se desilo ili da se mi odreknemo kolektivnog sjećanja u interesu nekog lažnog pomirenja nisu dobrodošli. Takvu vrstu pomirenja ja nikada neću prihvatiti. Naravno, priznaću svaki zločin koji se desio na području RBiH, ali bilo koju vrstu relativizacije, izjednačavanja, a pogotovo kada dolaze ljudi koji su svojevremeno čak i negirali zločine i genocid je posebno interesantan i posebno težak. Ja očekujem prije svega da oni kažu da, to se desilo, tu odgovornost prihvatamo i hajdemo onda dalje”, smatra Tokača.

Zaštitnici ljudskih prava, oni koji istražuju i dokumentuju zločine, te oni koji analiziraju politiku devedesetih koja je dovela do najkjrvavijih zločina, u uslovaljavanju ne vide istinsku želju za katarzom. Obići mjesta stradanja je jedno, dok je drugo zaista i prihvatiti šta se, u čije ime, s kojim planom i pod kakvom političkom palicom dogodilo.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG