Dostupni linkovi

logo-print

Hoće li Iran iskoristiti momentum u 2016?


Ajatolah Ali Hamnei i članovi rukovodstva Skupštine eksperata

Ajatolah Ali Hamnei i članovi rukovodstva Skupštine eksperata

Autor Golnaz Esfandiari, priredila Biljana Jovićević

Mjeseci intenzivnih nuklearnih pregovora između Irana i velikih svjetskih sila dominirali su u naslovima svjetskih medija u 2015.U 2016-oj imaćemo priliku da vidimo prve naznake na koji će način postignuti dogovor oblikovati budućnost Islamske republike.

Za 26. februar previđeni su izbori i to za dva važna tijela, vjerovatno prije nego što ekonomske sankcije budu ukinute, onog trenutka kada postignuti dogovor stupi na snagu u prvoj polovini 2016. Sve to nagovještava godinu koja će biti momentum za Iran.

Prvi izbori, na kojima će glasači birati novi parlament, imaju potencijal da promijene ovo tijelo kojim dominiraju konzervativci i može donijeti pomjene koje će se moći osjetiti na lokalnom nivou. Drugi izbori, za Skupštinu stručnjaka, mogu determinisati nasljednika vrhovnog lidera ajatolaha Ali Hamneia - najvažniju adresu u Islamskoj republici.

Paralamentarno pomjeranje?

Sadašnjim parlamentom, izabranim 2012, dominiraju tvrdolinijaški konzervativci koji su uglavnom otežavali život predsjedniku Hasanu Rohaniju. Ovaj relativno umjereni političar u predsjedničku kancelariju ušao je 2013, najavljujući ekonomske i socijalne reforme, te obećavajući da će sarađivati sa međunarodnom zajednicom u cilju rješavanja dugododišnjeg problema sa iranskim nuklearnim programom.

Tvrdolinijaši su uporno iskazivali svoje protivljenje nuklearnom sporazumu tokom pregovračkog procesa i pritiskali Rohanija zbog njegovih napora da Irancima omogući veće socijalne i kulturne slobode.

Ako provladini i više umjereni kandidati uspiju da osvoje određeni broj mjesta u parlamentu, to bi bar u teoriji dalo Rohaniju veću slobodu da pogura svoje ekonomske inicijative i omogući sebi put ka osvajanju drugog mandata.

U stvarnosti je, pak, situacija takva da klerikalni establišment kontoliše uticaj na to ko je na predsjedničkoj funkciji i dok je Rohani i sam dio tog establišmenta, ključnu riječ imaju izrazito konzervativni elementi. On će se i dalje suočavati sa tvrdolinijaškom opozicijom koja kontroliše ključne institucije, uključujući pravosuđe i čuvare iz Islamske revolucionarne garde.

Alireza Nader, iranski analitičar iz Rand korporacije, smatra da ima prostora da Rohanijeva kampanja ostvari određene rezulate.

Nije nemoguće da ekonomske tehnokrate koje su povezane sa Rohanijem budu izabrani za parlament, sve dok ih režim ne vidi kao pretjeranu prijetnju", kaže Nader.

Očigledno videći šansu, reformisti koji su bili marginalizovani od kada se njihova era okončala 2005. osnovali su dvije nove stranke i politički postali znatno aktivniji, no, Nader smatra da do povratka reformističke većine u parlamentu neće doći, makar ne u 2016.

Nećete vidjeti niti jednog reformistu ili kandidata reformističke koalicije koji će ući u parlament", kaže Nader dodajući: “Oni će imati veoma težak period“.

Vrhovna odluka?

Skupština eksperata ima zadatak da izabere vrhovnog lidera i nadzire njegov rad.

Potencijalne kandidate provjerava 12 članova Vijeća čuvara, na čiji sastav veliki uticaj ima vrhovni vođa. Ovo tijelo drži rekord po broju diskvalifikacija proreformista i onih koji se ne doživljvaju kao dovoljno lojalni vrhovnom vođi.

Izbori u 2016-oj imaju posebno značenje za iranski establišement jer bi budući sastav Skupštine eksperata mogao izabrati nasljednika Hamneia.

Aktuleni lider ima 76 godina i, prema nepotvrđenim informacijama, tokom 2014-e liječen je od raka prostate. Navodi o ajtalohovom zdravstvenom stanju vodili su do spekulacija o tome šta bi se moglo dogoditi u slučaju njegovog odlaska, naročito ako neki umjereniji članovi uđu u Skupštinu eksperata, čime bi se probudile nade i očekivanja da može doći do velikih promjena.

Iz tog razloga je vrlo vjerovatno da će se ajatolah Hamnei potruditi da njegovi lojalisti dominiraju sljedećom Skupštinom eksperata, smatra Alireza Nader, stručnjak Rand koroporacije.

Mislim da možemo prilično lako predvidjeti da će to biti isti sastav Skupštine kao i ranije“, navodi on i dodaje: “To će najvjerovatnije biti vrlo konzervativna pro Hamneijeva skupština”.

Prominentni iranski analitičar Reza Alijani očekuje da će provjere Vijeća čuvara biti “oštre”. Ali on navodi da su izborni rezultati veoma teško predvidivi u Iranu.

“Iransko društvo je puno iznenađenja”, kaže on. “Ako političke snage, civilno društvo i vlada postanu aktivne, naročito kada kada je riječ o procesu provjere kandidata, onda bi moglo da dođe do nekih promjena u Skupštini stručnjaka”, ocjenjuje.

Hasan Homeini

Hasan Homeini

Potencijalno, pak, u igru bi mogao ući još jedan neočekivani igrač. Hasan Homeini, unuk osnivača Islamske republike ajatoha Ruholaha Homeinija, ušao je u politiku i jednim okom gleda na mjesto u Skupštini eksperata.

Bliski član njegove porodice rekao je agenciji ISNA u decembru da je 43-odišnji Homeini registrovan kao kandidat. Homeinija opisiju kao reformistu koji vjeruje da su ciljevi Islamske republike njegovog djeda pogrešno tumačeni. On je, kako se navodi, blizak sa bivšim reformističkim predsjednikom Mohmedom Hatamijem, koji je bio na čelu Irana od 1997. do 2005.

U igri je takođe i Akbar Hašemi Rafsandžani, političar centra koji je bio predsjednik Irana od 1989 do 1997, a bio je i na čelu Skupštine eksperata od 2007 do 2011.

Napeta vremena

Predstojeća izborna godina, može se očekivati, biće ispunjena političkim tenzijama.

Analitičar Reza Alijani ukazao je da kandidatura Rafsandžanija i drugih političara visokog profila može biti kamen spoticanja, ukoliko se Vijeće čuvara odluči da ih diskvalifikuje kao kandidate za Skupštinu eksperata.

Drugi aspekt je sve otvorenija dugotrajna borba između predsjednika Rohanija i tvrde linije konzervativaca, koja bi mogla eskalirati u narednim sedmicama kako se približavaju februarski izbori.

U 2015-oj dvije strane su imale otvorene nesuglasice naročito kada je Rohani ukazao na benefite postizanja sporazuma sa velikim silama oko njihovog spornog nuklearnog programa.

Kako se približavala 2016. njihove razlike su ponovo postale otvorene kada je Rohani kritikovao hapšenje nekolicine novinara i još nekih osoba, uključujući i iransko – američkog biznismena i libanskog stručnjaka za informativne tehnologije.

Rohani je optužio konzervativce da koriste upozorenja Hamneija o navodnoj američkoj infiltraciji kao izgovoru za hapšenje oponenata.

Ali, analitičar Alijani kaže da se Rohani može suočiti sa rastućim pritiskom među običnim građanima da ispuni obećanja iz kampanje o poboljšanju životnog standarda, smanjenju nezaposlenosti i davanja većih sloboda Irancima.

Po mom mišljenju, nakon izbora novog parlamenta, koji će vjerovatno biti više na liniji vlade, ono što će Rohani i vlada biti spremni da urade biće najvažnije unutrašnje pitanje u predstojećoj godini.” kaže Alijani.

Govoreći za RSE iz Pariza Alijani kaže da će Rohani morati da da “jasan odgovor” na velika očekivanja i zahtjeve civilnog društva i javnog mnjenja.

Pitanje odnosa

Veze između Islamske republike i SAD uočljivo su se popravile u 2015, kao dokaz rezultata pregovora okončanog sporazumom u kojem se Iran obavezao da će ograničiti svoje nuklearne aktivnosti u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Time je pripremljena pozornica da Teheran i Vašington razmotre saradanju i oko drugih regionalnih pitanja, kao što je borba protiv militanata iz grupe “Islamska država Iraka i Levanta” (IDIL).

Mislim da je ključno to da Hamnei želi da dobije ublažavanje sankcija, spriječi bilo kakvu vrstu unutrašnjih reformi u Iranu i ograniči povezivanje sa Sjedinjenim Državama”, kaže analitičar Alireza Nader.

“On će u određenim pitanjima biti otvoren za povezivanje sa SAD na međunarodnom planu”, dodaje.

U oktobru je iranski ministar vanjskih poslova Mohamed Džavad Zarif učestvovao u međunarodnim mirovnim pregovorima u Siriji održanim u Beču, kojim su prisustvovali predstavnici SAD i drugih zemlja.

Ali, svaka moguća saradnja je komplikovana zbog podrške Irana svom starom savezniku, sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu, čiji odlazak traži Vašington.

Iranska podrška njihovom sirijskom savezniku bila je postojana, kontinuirana i konzistentna još od početka krize”, kaže Oliver Deconttignies, diplomata sa iz vašingtonskog Instituta za bliskoistočnu politiku.

Teheran će nastaviti da posreduje u međunarodnim događajima kao što su ruska vojna intervencija u Siriji, te rastuća prijetnja koju predstavljaju militanti IDIL-a, koji imaju svoje političke ciljeve u Levantu”, komentariše.

Idući prema velikom talasu antiameričke retorike među tvrdolinijašima, nakon što je u julu objavljen nuklearni sporazum, nema dileme da predstoji snažan otpor bilo kakvom pokušaju poboljšanja odnosa sa Vašingtonom.

Na kraju, Hamnei ima zadnju riječ i on je više puta upozoravao posljednjih sedmica 2015-e o navodim pokušajima SAD da podriju Islamsku republiku. U oktobru Hamnei je zabranio bilo kakve dalje direktne pregovore sa SAD, rekavši da će nanijeti “bezbrojne štete” Iranu.

Put opravka?

Kada nuklerni sporazum bude u potpunosti primjenjen, uslijediće postepeno uklanjanje sankcija i uklanjenje velikih prepreka za strane investicije. Iran će takođe dobiti pristup zamrznutim sredstvima, procjenjuje se da je riječ o više od 50 milijardi dolara, koje zemlja može iskoristiti da obnovi posrnulu industriju i smanji nezposlenost.

Bahregansar, najstarija iranska naftna platforma u Golfskom zalivu

Bahregansar, najstarija iranska naftna platforma u Golfskom zalivu

Iran bi takođe trebalo da poveća izvoz nafte, koji je bio prepolovljen zbog sankcija. Iranski ministar nafte Bidžan Zangeneh u novembru je rekao da Teheran planira da poveća izvoz sa dodatnih 500.000 barela nafte dnevno kada sankcije budu ukinute.

Grabis Iradian, glavni ekonomista za Bliski istok i sjevernu Afriku sa Instituta za međunarodne finansije, predviđa snažan ekonomski rast Irana.

Ukidanje ekonomskih sankcija, u kombinaciji sa povratkom stranih stručnjaka u energetskom sektoru i uvoz rezervnih djelova, omogućiće da se izvoz sirove nafte vrati na nivo prije snakcija do kraja 2016-e”, napisao je Iradian u komenatru za RSE.

Pod pretpostavkom da sve ide kako treba rast će biti povćan sa 1 procenat u fiskalnoj 2015/16 na šest posto u fiskalnoj 2016/17", procjenjuje.

Rohani je definisao julski sporazum kao početak „saradnje sa svijetom“ i gotovo istovremeno strane poslovne delegacije počele su da traže pristup iranskom tržištu.

Iradian kaže da su međunarodne kompanije pokazale poseban interes za pomoć razvoju iranskog energetskog sektora, koji ima velikih infrastrukturnih anomalija. Teheran preferira energetske ugovore koji bi podstakli investicije u taj sektor, za koji Iran procjenjuje da će im trebati najmanje 100 milijardi dolara u narednih pet godina da bi nadoknadili nedostatak investicija u prošloj deceniji.

Deceottignies, koji je bio drugi savjetnik Francuske ambasade u Teheranu od 2012-2015, malo je manji optimista i očekuje da će evropski investitori ući u posao postepeno.

Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA) obezbijediće objavljivanje dogovorenih smjernica za biznis”, konstatuje Deceottignies.

Francuski stručnjak zaključuje da “su potrebna jasna i poštena pravila” prije nego počnu bilo kakve značajnije investicije.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG